njemački

Deutsche Sprache

Broj izvornih govornika

95-100 milijuna (u zemljama gdje je njemački službeni jezik), 120 milijuna (sveukupno)

Službeni jezik u

Njemačkoj, Austiji, Švicarskoj, Italiji (u Južnom Tirolu), Lihtenštajnu, Luksemburgu, Belgiji, EU, Nordijski savjet

Manjinski jezik u

Francuskoj (1,2 milijuna), Brazilu (0,9 milijuna), Rusiji (850.000), Južnoj Africi (300.000-500.000), Kazahstanu (360.000), Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Češkoj, Namibiji, Danskoj, Slovačkoj, Vatikanu (švicarska garda) i Venezueli (Colonia Tovar)

Jezik dijaspore u

SADu, Argentini, Kanadi, Meksiku, Australiji, Čileu, Paragvaju, Novom Zelandu, Boliviji, Nizozemskoj, Britaniji, Peruu, Španjolskoj, Poljskoj, Izraelu, Norveškoj, Ekvadoru, Ukrajini, Dominikanskoj Republici, Grčkoj, Irskoj, Belizeu.

Abeceda
26 slova

Gramatički padeži
4

Jezični kod
de, deu, ger

Lingvistička tipologija
Flektivan , Sklonost složenicama , SOP /V2

Jezične porodice
indoeuropski, zapadnogermanski, starogermanski

Broj dijalekata
Više stotina među ostalim desetine s ISO 639-3 kodovima. Neki od njih su samostalni jezici kao niskonjemački Platdeutsch, centralni njemački, visokonjemački (zajedno s alemanskim), jidiš, luksemburški, pensilvanijski njemački

Najduža riječ

Telekommunikationskundenschutzverordnung

telekomunikacijska direktiva za zaštitu korisnika

Nachrichtenübermittlungsbeschleunigungssystem

sistem ubrzavanja prijenosa novosti

Čudna riječ ili rečenica

Angstschweiß

znoj straha

8 suglasnika u nizu

Batterieeier

jaja kokoške u kavezu

5 samoglasnika u nizu

Milieueinflüsse

utjecaji javnih medija

5 samoglasnika u nizu

Uvod

Njemački je službeni jezik u 7 država EU i najveći je jezik Unije. S druge strane nije međunarodni jezik u istoj mjeri kao engleski, francuski, španjolski ili portugalski. Prvo, njemačko iseljavanje na druge kontinente, iako u velikom opsegu, bilo je individualno i bez utjecaja države te bez vojne i kulturne podrške imperija. Tako su vremenom deseci milijuna njemačkih iseljenika u Amerikama, Južnoj Africi i Oceaniji asimilirani od strane domaćih naroda i većinom su izgubili svoj jezik. Drugo, dva su svjetska rata smanjila teritorij na kojem se govorio njemački i izazvali opću netrpeljivost prema njemačkom te zatvaranje kulturnih institucija među ostalim škola njemačkog jezika u zemljama kao što su SAD i Brazil. Iznimka u brojnom opadanju njemačkog je zajednica amiša u SAD s godišnjim rastom od gotovo 5% što bi ih teoretiski trebalo učiniti najvećom grupom u Americi za sto godina.

Povijest

Stari gornjenjemački jezik
~ 200 - 900

Gornjenjemački glasovni pomaci
(bdg→ptk, th→d, v→b, k→ch, p→pf, t→ts/ss)
~ 870

Hildebrandt-pjesma i Muspilli tekst

Izvor
Srednji gornjenjemački jezik
1138 - 1254

Hohenstaufen: književna norma koja se bazira na zapadnom gornjenjemačkom.
Širenje na istok
~ 1200 - 1400

Država reda njemačkih vitezova na Baltiku: rani jidiš.
(Srednji visokonjemački pisan hebrejskim pismom)
Rani novi visokonjemački
~ 1300 - 1600

Niskonjemačka administracija Hanzeanske asocijacije
1450

Tiskarski stroj (Gutenerg)
1522 - 1534

Prijevod Biblije (Luther)

Wikimedia Commons
Novi visokonjemački
1700 - 1900

Masovno iseljavanje u SAD
1800

Standardni visokonjemački(Hochdeutsch) postaje govorni jezik.
1852 - 1860

Standardni visokonjemački rječnik (Grimm)

Wikimedia Commons
1901

Standardizacija
Druga pravopisna konferencija
1996

Pravopisna reforma

Gornjenjemački glasovni pomaci

	Stoljeće	Glasovni pomaci (visokonjemački)	Nema glasovnog pomaka (prema engleskom)
d→t	2-4	gut	good
p→ff	4/5	Schiff	ship
t→ss	4/5	essen	eat
k→ch	4/5	machen	make
t→ts	5/6	Zehe	toe
p→pf	6/7	Apfel	apple
ß→b	7/8	geben	give
b→p	8/9	Rippe	rib
d→t	8/9	Tag	day
dg→ck	8/9	Brücke	bridge
þ→d	9/10	Dorn	thorn

Pismo i izgovor

Njemački ima 26 slova a upotrebljava i znakove umlauta iznad a, o i u (ä, ö, ü), plus posebno ß-slovo kojim se piše bezvučni s-glas nakon dugih samoglasnika.

Njemački ima etimološki način čitanja koji se ne slaže s aktualnim načinom izgovora. Pa ipak se izgovor gotovo uvijek da utvrditi iz napisanog oblika. Primjeri kombinacija slova sa specijalnim izgovorom su sch /ʃ/ (Schale) 'zdjelica'), st /ʃt/ (Stoff 'tkanje'), sp /ʃp/ (Spaß 'zabava') te diftonzi ei /a͡ɪ/ (Ei 'jaje') i eu /ɔʏ̯/ (Heu 'slama').

Postoji poznata njemačka dječja pjesmica, koja lijepo ilustrira njemački sistem glasova: https://www.youtube.com/watch?v=B9ylfF-sYf4

Tri su kineza s kontrabasom sjedila na ulici i brbljala. Došla je policija. No što je ovo? - Tri kineza s kontrabasom.

Pjesna se ponavlja mnogo puta tako da se svaki put promijene svi samoglasnici u jedan jedini samoglasnik i to po redu, na pr. 'a': Dra Chanasan mat dam Kantrabass ..., 'ö': Drö Chönösön möt döm Köntröböss ..., ili čak 'au': Drau Chaunausen maut daum Kauntraubauss ....

Gramatika

Njemački ima 4 padeža i tri gramatička roda koji su isti za pripadajuće članove, pridjeve i imenice. Deklinacija pridjeva varira ovisno o tome da li je imenička sintagma određena ili neodređena. Zanimljivo je da njemačke imenice gotovo da nemaju padežnih nastavaka već se padeži označavaju uglavnom pomoću člana sintagme. Posebna karakteristika njemačkog je upotreba umlauta u sklanjanju. Tako mnoge njemačke imenice označavaju množinu promjenom naglašenog samoglasnika: a/o/u → ä/ö/ü.

Deklinacija imenica s određenim članom

	Muški rod sivi vuk (vuci)	Ženski mali miš (miševi)	Srednji rod brzi konj (konji)
Nominativ	der graue Wolf die grauen Wölfe	die kleine Maus die kleinen Mäuse	das schnelle Pferd die schnellen Pferde
Genitiv	des grauen Wolf(e)s der grauen Wölfe	der kleinen Maus der kleinen Mäuse	des schnellen Pferd(e)s der schnellen Pferde
Dativ	dem grauen Wolf den grauen Wölfen	der kleinen Maus den kleinen Mäusen	dem schnellen Pferd den schnellen Pferden
Akuzativ	den grauen Wolf die grauen Wölfe	die kleine Maus die kleinen Mäuse	das schnelle Pferd die schnellen Pferde

Deklinacija neodređenih imenica

	Muški rod sivi vuk (vuci)	Ženski mali miš (miševi)	Srednji rod brzi konj (konji)
Nominativ	ein grauer Wolf grauen Wölfe	eine kleine Maus kleine Mäuse	ein scnnelles Pferd schnelle Pferde
Genitiv	eines grauen Wolf(e)s grauer Wölfe	einer kleinen Maus kleiner Mäuse	eines schnellen Pferd(e)s schneller Pferde
Dativ	einem grauen Wolf grauen Wölfen	einer kleinen Maus kleinen Mäusen	einem schnellen Pferd schnellen Pferden
Akuzativ	einen grauen Wolf graue Wölfe	eine kleine Maus kleine Mäuse	ein schnelles Pferd schnelle Pferde

Njemački glagoli se sklanjaju po osobi i broju te su po tome usklađeni sa subjektom. Osim mijenjanja nastavaka mnogi njemački tzv. "jaki" glagoli upotrebljavaju unutrašnje promjene samoglasnika da bi označili promjene vremena a pojavljuje se i umlaut u 2. i 3. osobi jednine te u prošlom konjunktivu.

schlafen (spavati)	Jednina	Množina
1. lice	Ich schlafe (spavam) Ich schlief (spavao sam)	Wir schlafen (spavamo) Wir schliefen (spavali smo)
2. lice	Du schläfst (spavaš) Du schliefst (spavao si)	Ihr schlaft (spavate) Ihr schlieft (spavali ste)
3. lice	Er/sie/es schläft (on/ona/ono spava) Er/sie/es schlief (on/ona/ono/ je spavao/la/lo)	Sie schlafen (spavaju) Sie schliefen (spavali su)

Tvorba riječi i rječnik

Njemački je poznat po svom velikom obimu riječi. To je zbog duge književne tradicije koja je skupila sinonime iz mnogih epoha i dijalekata te zbog činjenice da njemački dozvoljava složenice (Apfelsaft), tamo gdje će engleski upotrijebiti lance imenica (apple juice) a francuski prijedložne apozicije iza imenica (jus de pomme). Njemačka je vikipedija druga najveća na svijetu i mnogo je veća nego što bi se očekivalo prema broju govornika njemačkog.

Slijedeći razlog za velik obujam njemačle leksike je moćna njemačka birokracija, koja treba posebnu birokratsku riječ za svašta Postwertzeichen (Briefmarke - poštanska marka) Personenkraftwagen/PKW (Auto - auto).

Npr. kad tražite vozačku dozvolu, jednostavni "ne" može zvučati više manje ovako: Ihr Antrag auf Einleitung eines Verfahrens zur Erteilung der Erlaubnis zum Führen eines Kraftfahrzeugs auf öffentlichen Straßen wurde abgelehnt. (Vaš zahtjev za pokretanje procedure koja ima cilj da izda dozvolu za vožnju motornog vozila na javnim ulicama je odbijen).

Dijalekti

Njemački pregled dijalekata je vrlo kompleksan, djelomično zato što je njemačko područje u većem dijelu svoje povijesti bilo politička razderotina sastavljena od suverenih regija labavo povezanih preko moći izabranog cara. Najpoznatija dijalektalna granica je sjeverno/južna linija po glasovnom pomaku preko Frankfurta s b/d/g sjeverno i p/t/k južno. Naravno dijalektalne razlike nisu samo u glasovnom pomaku već i prema leksici. Žemlje su na pr. na sjeveru Brötchen a Wecken ili Semmel na jugu koje mutiraju preko Weckerl te Semmerl u Bavarskoj do Weggli i Semmeli u Švicarskoj. Druge - sjeverne - varijante su Schrippe (Berlin), Luffe (Braunschweig) te danski ekvivalent Rundstück (da:rundstykke).

Niski

Niskosaški
1. Schleswigisch
2. Holsteinisch
3. Nordniedersächsisch
4. Groninger Platt
5. Nordniedersächsische Dialekte in den Niederlanden
6. Westfälisch
7. Ostfälisch
Istočni niskosaški
1. Mecklenburgisch-Vorpommersch
2. Nordmärkisch
3. Mittelmärkisch

Centralni

Zapadni srednjenjemački
1. Ripuarisch
2. Moselfränkisch
3. Letzeburgisch
4. Hessisch
5. Pfälzisch
6. Lothringisch (Fränkisch)
Istočni srednjenjemački.
1. Thüringisch
2. Sächsisch
3. Berliner Dialekt
4. Lausitzisch-Schlesisch

Gornji

Sjeverni gornjenjemački
1. Ostfränkisch
2. Südfränkisch
Zapadni gornjenjemački
1. Schwäbisch
2. Niederalemannisch
3. Elsässisch
4. Hochalemannisch
5. Höchstalemannisch
Istočni gornjenjemački
1. Nordbairisch
2. Mittelbairisch
3. Südbairisch

Poveznice

Višejezična internetska stranica za učenje njemačkog jezika: http://deutsch.info

Lingvopedija

njemački

Broj izvornih govornika

Službeni jezik u

Manjinski jezik u

Jezik dijaspore u

Najduža riječ

Čudna riječ ili rečenica

Uvod

Povijest

Stari gornjenjemački jezik

~ 200 - 900

~ 870

Srednji gornjenjemački jezik

1138 - 1254

~ 1200 - 1400

Rani novi visokonjemački

~ 1300 - 1600

1450

1522 - 1534

Novi visokonjemački

1700 - 1900

1800

1852 - 1860

1901

1996