Skok na sadržaj

njemački

Deutsche Sprache

Broj izvornih govornika

95-100 milijuna (u zemljama gdje je njemački službeni jezik), 120 milijuna (sveukupno)

Službeni jezik u

Njemačkoj, Austiji, Švicarskoj, Italiji (u Južnom Tirolu), Lihtenštajnu, Luksemburgu, Belgiji, EU, Nordijski savjet

Manjinski jezik u

Francuskoj (1,2 milijuna), Brazilu (0,9 milijuna), Rusiji (850.000), Južnoj Africi (300.000-500.000), Kazahstanu (360.000), Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Češkoj, Namibiji, Danskoj, Slovačkoj, Vatikanu (švicarska garda) i Venezueli (Colonia Tovar)

Jezik dijaspore u

SADu, Argentini, Kanadi, Meksiku, Australiji, Čileu, Paragvaju, Novom Zelandu, Boliviji, Nizozemskoj, Britaniji, Peruu, Španjolskoj, Poljskoj, Izraelu, Norveškoj, Ekvadoru, Ukrajini, Dominikanskoj Republici, Grčkoj, Irskoj, Belizeu.

Abeceda
26 slova
Gramatički padeži
4
Jezični kod
de, deu, ger
Lingvistička tipologija
Flektivan , Sklonost složenicama , SOP /V2
Jezične porodice
indoeuropski, zapadnogermanski, starogermanski
Broj dijalekata
Više stotina među ostalim desetine s ISO 639-3 kodovima. Neki od njih su samostalni jezici kao niskonjemački Platdeutsch, centralni njemački, visokonjemački (zajedno s alemanskim), jidiš, luksemburški, pensilvanijski njemački

Najduža riječ

telekomunikacijska direktiva za zaštitu korisnika
sistem ubrzavanja prijenosa novosti

Čudna riječ ili rečenica

znoj straha
8 suglasnika u nizu
jaja kokoške u kavezu
5 samoglasnika u nizu
utjecaji javnih medija
5 samoglasnika u nizu

Uvod

Njemački je službeni jezik u 7 država EU i najveći je jezik Unije. S druge strane nije međunarodni jezik u istoj mjeri kao engleski, francuski, španjolski ili portugalski. Prvo, njemačko iseljavanje na druge kontinente, iako u velikom opsegu, bilo je individualno i bez utjecaja države te bez vojne i kulturne podrške imperija. Tako su vremenom deseci milijuna njemačkih iseljenika u Amerikama, Južnoj Africi i Oceaniji asimilirani od strane domaćih naroda i većinom su izgubili svoj jezik. Drugo, dva su svjetska rata smanjila teritorij na kojem se govorio njemački i izazvali opću netrpeljivost prema njemačkom te zatvaranje kulturnih institucija među ostalim škola njemačkog jezika u zemljama kao što su SAD i Brazil. Iznimka u brojnom opadanju njemačkog je zajednica amiša u SAD s godišnjim rastom od gotovo 5% što bi ih teoretiski trebalo učiniti najvećom grupom u Americi za sto godina.

Povijest

  • Stari gornjenjemački jezik

  • ~ 200 - 900

    Gornjenjemački glasovni pomaci
    (bdg→ptk, th→d, v→b, k→ch, p→pf, t→ts/ss)

  • ~ 870

    Hildebrandt-pjesma i Muspilli tekst

  • Srednji gornjenjemački jezik

  • 1138 - 1254

    Hohenstaufen: književna norma koja se bazira na zapadnom gornjenjemačkom.
    Širenje na istok

  • ~ 1200 - 1400

    Država reda njemačkih vitezova na Baltiku: rani jidiš.
    (Srednji visokonjemački pisan hebrejskim pismom)

  • Rani novi visokonjemački

  • ~ 1300 - 1600

    Niskonjemačka administracija Hanzeanske asocijacije

  • 1450

    Tiskarski stroj (Gutenerg)

  • 1522 - 1534

    Prijevod Biblije (Luther)

  • Novi visokonjemački

  • 1700 - 1900

    Masovno iseljavanje u SAD

  • 1800

    Standardni visokonjemački(Hochdeutsch) postaje govorni jezik.

  • 1852 - 1860

    Standardni visokonjemački rječnik (Grimm)

  • 1901

    Standardizacija
    Druga pravopisna konferencija

  • 1996

    Pravopisna reforma

Gornjenjemački glasovni pomaci

Stoljeće Glasovni pomaci (visokonjemački) Nema glasovnog pomaka (prema engleskom)
d→t 2-4 good
p→ff 4/5 ship
t→ss 4/5 eat
k→ch 4/5 make
t→ts 5/6 toe
p→pf 6/7 apple
ß→b 7/8 give
b→p 8/9 rib
d→t 8/9 day
dg→ck 8/9 bridge
þ→d 9/10 thorn

Pismo i izgovor

Njemački ima 26 slova a upotrebljava i znakove umlauta iznad a, o i u (ä, ö, ü), plus posebno ß-slovo kojim se piše bezvučni s-glas nakon dugih samoglasnika.

  • a
  • ä
  • b
  • c
  • d
  • e
  • f
  • g
  • h
  • i
  • j
  • k
  • l
  • m
  • n
  • o
  • ö
  • p
  • q
  • r
  • s
  • ß
  • t
  • u
  • ü
  • v
  • w
  • x
  • y
  • z

Njemački ima etimološki način čitanja koji se ne slaže s aktualnim načinom izgovora. Pa ipak se izgovor gotovo uvijek da utvrditi iz napisanog oblika. Primjeri kombinacija slova sa specijalnim izgovorom su sch /ʃ/ (Schale) 'zdjelica'), st /ʃt/ (Stoff 'tkanje'), sp /ʃp/ (Spaß 'zabava') te diftonzi ei /a͡ɪ/ (Ei 'jaje') i eu /ɔʏ̯/ (Heu 'slama').

Postoji poznata njemačka dječja pjesmica, koja lijepo ilustrira njemački sistem glasova: https://www.youtube.com/watch?v=B9ylfF-sYf4

Tri su kineza s kontrabasom sjedila na ulici i brbljala. Došla je policija. No što je ovo? - Tri kineza s kontrabasom.

Pjesna se ponavlja mnogo puta tako da se svaki put promijene svi samoglasnici u jedan jedini samoglasnik i to po redu, na pr. 'a': Dra Chanasan mat dam Kantrabass ..., 'ö': Drö Chönösön möt döm Köntröböss ..., ili čak 'au': Drau Chaunausen maut daum Kauntraubauss ....

Gramatika

Njemački ima 4 padeža i tri gramatička roda koji su isti za pripadajuće članove, pridjeve i imenice. Deklinacija pridjeva varira ovisno o tome da li je imenička sintagma određena ili neodređena. Zanimljivo je da njemačke imenice gotovo da nemaju padežnih nastavaka već se padeži označavaju uglavnom pomoću člana sintagme. Posebna karakteristika njemačkog je upotreba umlauta u sklanjanju. Tako mnoge njemačke imenice označavaju množinu promjenom naglašenog samoglasnika: a/o/u → ä/ö/ü.

Deklinacija imenica s određenim članom

Muški rod
sivi vuk (vuci)
Ženski
mali miš (miševi)
Srednji rod
brzi konj (konji)
Nominativ der graue Wolf
die grauen Wölfe
die kleine Maus
die kleinen Mäuse
das schnelle Pferd
die schnellen Pferde
Genitiv des grauen Wolf(e)s
der grauen Wölfe
der kleinen Maus
der kleinen Mäuse
des schnellen Pferd(e)s
der schnellen Pferde
Dativ dem grauen Wolf
den grauen Wölfen
der kleinen Maus
den kleinen Mäusen
dem schnellen Pferd
den schnellen Pferden
Akuzativ den grauen Wolf
die grauen Wölfe
die kleine Maus
die kleinen Mäuse
das schnelle Pferd
die schnellen Pferde

Deklinacija neodređenih imenica

Muški rod
sivi vuk (vuci)
Ženski
mali miš (miševi)
Srednji rod
brzi konj (konji)
Nominativ ein grauer Wolf
grauen Wölfe
eine kleine Maus
kleine Mäuse
ein scnnelles Pferd
schnelle Pferde
Genitiv eines grauen Wolf(e)s
grauer Wölfe
einer kleinen Maus
kleiner Mäuse
eines schnellen Pferd(e)s
schneller Pferde
Dativ einem grauen Wolf
grauen Wölfen
einer kleinen Maus
kleinen Mäusen
einem schnellen Pferd
schnellen Pferden
Akuzativ einen grauen Wolf
graue Wölfe
eine kleine Maus
kleine Mäuse
ein schnelles Pferd
schnelle Pferde

Njemački glagoli se sklanjaju po osobi i broju te su po tome usklađeni sa subjektom. Osim mijenjanja nastavaka mnogi njemački tzv. "jaki" glagoli upotrebljavaju unutrašnje promjene samoglasnika da bi označili promjene vremena a pojavljuje se i umlaut u 2. i 3. osobi jednine te u prošlom konjunktivu.

schlafen
(spavati)
Jednina Množina
1. lice Ich schlafe
(spavam)
Ich schlief
(spavao sam)
Wir schlafen
(spavamo)
Wir schliefen
(spavali smo)
2. lice Du schläfst
(spavaš)
Du schliefst
(spavao si)
Ihr schlaft
(spavate)
Ihr schlieft
(spavali ste)
3. lice Er/sie/es schläft
(on/ona/ono spava)
Er/sie/es schlief
(on/ona/ono/ je spavao/la/lo)
Sie schlafen
(spavaju)
Sie schliefen
(spavali su)

Tvorba riječi i rječnik

Njemački je poznat po svom velikom obimu riječi. To je zbog duge književne tradicije koja je skupila sinonime iz mnogih epoha i dijalekata te zbog činjenice da njemački dozvoljava složenice (Apfelsaft), tamo gdje će engleski upotrijebiti lance imenica (apple juice) a francuski prijedložne apozicije iza imenica (jus de pomme). Njemačka je vikipedija druga najveća na svijetu i mnogo je veća nego što bi se očekivalo prema broju govornika njemačkog.

Slijedeći razlog za velik obujam njemačle leksike je moćna njemačka birokracija, koja treba posebnu birokratsku riječ za svašta Postwertzeichen (Briefmarke - poštanska marka) Personenkraftwagen/PKW (Auto - auto).

Npr. kad tražite vozačku dozvolu, jednostavni "ne" može zvučati više manje ovako: Ihr Antrag auf Einleitung eines Verfahrens zur Erteilung der Erlaubnis zum Führen eines Kraftfahrzeugs auf öffentlichen Straßen wurde abgelehnt. (Vaš zahtjev za pokretanje procedure koja ima cilj da izda dozvolu za vožnju motornog vozila na javnim ulicama je odbijen).

Dijalekti

Njemački pregled dijalekata je vrlo kompleksan, djelomično zato što je njemačko područje u većem dijelu svoje povijesti bilo politička razderotina sastavljena od suverenih regija labavo povezanih preko moći izabranog cara. Najpoznatija dijalektalna granica je sjeverno/južna linija po glasovnom pomaku preko Frankfurta s b/d/g sjeverno i p/t/k južno. Naravno dijalektalne razlike nisu samo u glasovnom pomaku već i prema leksici. Žemlje su na pr. na sjeveru Brötchen a Wecken ili Semmel na jugu koje mutiraju preko Weckerl te Semmerl u Bavarskoj do Weggli i Semmeli u Švicarskoj. Druge - sjeverne - varijante su Schrippe (Berlin), Luffe (Braunschweig) te danski ekvivalent Rundstück (da:rundstykke).

Niski

  • Niskosaški
    1. Schleswigisch
    2. Holsteinisch
    3. Nordniedersächsisch
    4. Groninger Platt
    5. Nordniedersächsische Dialekte in den Niederlanden
    6. Westfälisch
    7. Ostfälisch
  • Istočni niskosaški
    1. Mecklenburgisch-Vorpommersch
    2. Nordmärkisch
    3. Mittelmärkisch

Centralni

  • Zapadni srednjenjemački
    1. Ripuarisch
    2. Moselfränkisch
    3. Letzeburgisch
    4. Hessisch
    5. Pfälzisch
    6. Lothringisch (Fränkisch)
  • Istočni srednjenjemački.
    1. Thüringisch
    2. Sächsisch
    3. Berliner Dialekt
    4. Lausitzisch-Schlesisch

Gornji

  • Sjeverni gornjenjemački
    1. Ostfränkisch
    2. Südfränkisch
  • Zapadni gornjenjemački
    1. Schwäbisch
    2. Niederalemannisch
    3. Elsässisch
    4. Hochalemannisch
    5. Höchstalemannisch
  • Istočni gornjenjemački
    1. Nordbairisch
    2. Mittelbairisch
    3. Südbairisch

Višejezična internetska stranica za učenje njemačkog jezika: http://deutsch.info

Tematske riječi

Zabavne ili narodne poslovice i fraze

Natrag na vrh