španjolski
Español
Español
oko 450 milijuna
Meksiku (110 milijuna), Kolumbiji (47 milijuna), Španjolskoj (46 milijuna), Argentini (40 milijuna), Peruu (28 milijuna), Venezueli (27 milijuna), Čileu (17 milijuna), Gvatemali, Ekvadoru, Kubi, Dominikanskoj Republici, Boliviji, Hondurasu, Paragvaju, Salvadoru, Nikaragvi, Kostariki, Portoriku, Panami, Urugvaju, Ekvatorijalnoj Gvineji, Zapadnoj Sahari, EU
SAD, Belizeu, Andori, Gibraltaru, Izraelu
SAD, Kanadi, Australiji, Britaniji, Francuskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Brazilu, Maroku, Izraelu, Italiji, Alžiru
Španjolski (español), koji zovemo i kastilijanski (castellano) je romanski jezik koji je nastao izvorno u pokrajini Kastilija u Španjolskoj. Kao i drugi romanski jezici razvio se iz govornog latinskog nakon dolaska Rimljana na Iberski poluotok (218. g. stare ere). Kolonijalizacijom Amerike koja je započela u 16. stoljeću španjolski se raširio po cijelom američkom kontinentu. Dobivši neovisnost nove su države unificirale svoj jezik.
Otprilike 450 milijuna ljudi govori španjolski kao materinji jezik zbog čega je drugi po broju govornika poslije mandarinskog kineskog u svijetu. Upotrebljava ga još oko 60 milijuna ljudi kao drugi jezik te 20 milijuna kao strani jezik. Treći je načešće korišten jezik na internetu (182 milijuna korisnika). Španjolski je jedan od 6 službenih jezika Ujedinjenih Naroda te jedan od službenih jezika Europske unije kao i međunarodnih organizacija Mercosur, FIFA i drugih.
Porimljavanje iberskog poluotoka, latinski zamijenjuje predrimske jezike.
Period migracija - utjecaj vizigota.
Maurske invazije - arapski utjecaj.
Alfons 10. Kastilijanski - početak opsežne upotrebe kastilijanskog jezika (osnivanje Toledske škole prevodioca)
Jezik i lirski pjesnici
Objavljivanje Grammatica-e Antonija Nebrija - prve knjige u kojoj se govori o strukturi nekog zapadnoeuropskog jezika osim latinskog
Prvo sveučilište u Španjolskoj (Sveučilište Palencio)
karakterističan po mnoštvu glasovnih i gramatičkih promjena koje su pretvorile stari španjolski u moderni španjolski
Jezik otkrića, trgovine i misionarstva, širenje španjolskog po cijeloj španjolskoj imperiji (i utjecaj indijanskih jezika)
Jezični razvoj Iberijskog poluotoka
Izvor: Wikimedia Commons
Kao i drugi romanski jezici i španjolski je doživio mnoštvo sistemskih glasovnih promjena u tijeku svog razvoja iz latinskog. Uveo je dvoglase a zanimljivo je da su počeci riječi PL-, CL-, FL- postali palatalni / ʎ /, pisani npr: .: plorare → llorar.
Španjolski se koristi latinicom sa dodanim suglasnikom ñ, koji predstavlja nazalni palatalni glas. Pet samoglasnika mogu imati i diaktitički znak akut.
Postoji pet dvoglasa (parovi slova koji označavaju jedan glas): ch, ll, rr, gu i qu.
Zanimljiva je suštinska i sistemska razlika između indikativa i konjunktiva. Dok indikativ pokazuje realna stanja i događaje, konjunktiv se upotrebljava da izrazi sumnju, nesigurnost, pretpostavljene situacije.
Muški rod | Ženski | |
---|---|---|
crna mačka | okrugli stol | |
Jednina | el gato negro | la mesa redonda |
Množina | los gatos negros | las mesas redondas |
Španjolski ima tri pravilne konjugacije (-ar, -er i -ir), .npr. hablar (govoriti), comer (jesti) i dormir (spavati) te više desetaka nepravilnih glagola ili glagolskih grupa. Polunepravilno svojstvo je promjena samoglasnika između oblika naglašenih na korijenu ili na nastavku.
Naglašen korijen | Naglašen nastavak | |
---|---|---|
querer
htjeti/voljeti |
quiero
hoću/volim |
queremos
hoćemo/volimo |
dormir
spavati |
duermo
spavam |
dormimos
spavamo |
Jednina | Množina | |||||
---|---|---|---|---|---|---|
1. lice | 2. lice | 3. lice | 1. lice | 2. lice | 3. lice | |
Indikativ | ||||||
Sadašnje vrijeme | como | comes | come | comemos | coméis | comen |
Imperfekt | comía | comías | comía | comíamos | comíais | comían |
Preterit | comi | comiste | comió | comimos | comisteis | comieron |
Buduće vrijeme | comeré | comerás | comerá | comeremos | comeréis | comerán |
Konjunktiv | ||||||
Sadašnje vrijeme | coma | comas | coma | comamos | comáis | coman |
Imperfekt | comiera / comiese | comieras / comieses | comiera / comiese | comiéramos / comiésemos | comierais / comieseis | comieran / comiesen |
Buduće vrijeme | comiere | comieres | comiere | comiéremos | comieres | comieren |
- | ||||||
Kondicional | comería | comerías | comería | comeríamos | comeríais | comerían |
Imperativ | come | coma | comamos | comed | coman |
Osim toga se slijedeća složena vremana mogu tvoriti pomoću pomoćnog glagola haber, s primjerima u prvom licu jednine.
Indikativ | Konjunktiv | |
---|---|---|
Složeni perfektivni preterit | he comido | haya comido |
Složeni pluskvamperfekt | había comido | hubiera comido/hubiese comido |
Perfektivno buduće vrijeme | habré comido | hubiere comido |
Složeni kondicional | habría comido | - |
Oko 60% španjolskih riječi imaju osnovu u latinskom jeziku, oko 10% dolaze iz grčkog, 10% gotskog, 10% arapskog i 10% iz drugih jezika (npr. germanskih jezika, baskijskog, iberskih jezika, katalunskog, jezika Maja, astečkog, kečuanskog, ajmarskog i drugih).
Arapski utjecaj na španjolski jezik je važan zbog bivanja islama na iberskom poluotoku između 711. i 1492. godine. Te se riječi mogu često prepoznati po početnim slovima 'al-' (arapski određeni član).
Otkrivajući nove zemlje španjolski osvajači nisu imali riječi za američku prirodu, pa su posudili tisuće riječi za životinje, biljke i mjesta od indijanskih jezika. Neke od tih riječi se koriste samo na ograničenom području španjolskog no neke su postale međunarodno poznate npr. čokolada, tekila ili puma).
Dokumentirane riječi iz astečkog nahuatl-jezika na španjolskom jeziku (najviše korištenom u Meksiku i srednjoj Americi) uključuju opširan popis riječi koje predstavljaju životinje, biljke, voće i povrće, hranu i pića te kućna pomagala.
Mnoge od tih riječi završavaju na "-tl" na astečkom. Taj zavšetak, teško izgovorljiv za govornike španjolskog se razvio u španjolski nastavak "-te" (npr. axolotl = ajolote).
Regionalne varijante španjolskog su različite više po načinu izgovora i po rječniku nego po gramatici. Najveće razlike su između europskog španjolskog (kojega zovemo još španjolski s Poluotoka) te latinskoameričkog španjolskog no razlike su i unutar Španjolske te raznih hispanoameričkih jezika.