slovenski

Slovenski jezik

Broj izvornih govornika

2.4 milijuna

Službeni jezik u

Sloveniji, EU

Manjinski jezik u

Austriji, Italiji, Madžarskoj

Jezik dijaspore u

Argentini, SAD, Australiji

Abeceda
25 slova

Gramatički padeži
6

Jezični kod
sl, slv

Lingvistička tipologija
Flektivan , pro-drop , SPO

Jezične porodice
indoeuropski, slavenski, južnoslavenski

Broj dijalekata
oko 50

Najduža riječ

dialektičnomaterialističen

dialektičko materijalistički

Čudna riječ ili rečenica

midva

mi dva

izabrano kao najzabavnija slovenska izreka

Povijest

Prethodnici sadašnjih Slovenaca su bili Slaveni koji su se doselili na područje istočnih Alpi na teritoriju današnje Slovenije, južne Madžarske, južne Austrije i sjevernoistočne Italije od 6. stoljeća na dalje. Prvi pisani dokazi o postojanju slovenskog jezika datiraju iz 10. stoljeća kad su nastali i najstariji poznati napisani dokumenti na slovenskom a ti su istovremeno i najstariji pisani tekstovi na latinici nekog slavenskog jezika. Prvih 50 knjiga su Slovenci dobili od protestantskih reformista već u 16. stoljeću. Među njima je prva gramatika 1550. i prvi prijevod Biblije. Sadašnji književni jezik je rezultat različitih slovenskih dijalekata i višestoljetne tradicije pisanja na slovenskom.

Brižinski spomenici iz 10. stoljeća

Dijalekti

U Sloveniji postoji na relativno malom geografskom prostoru 7 dijalektalnih grupa s ukupno 46 dijalekata. Dakle, što se tiče dijalekata, slovenski je njima najbogatiji u slavenskom svijetu. Razloga za to ima više. Slovenski teritorij je bio nastanjen na velikom prostoru iz mnogih smjerova. S njim se dodiruju 4 jezične grupe - germanska, romanska, ugrofinska i slavenska i svi su utjecali na jezike susjeda. Ne treba zanemariti ni geografske uvjete, budući da postoje mnoge alpske doline opkoljene visokim planinama i rijekama, što je u povijesti bitno ograničavalo kontakte među grupama. Sve je to utjecalo na bogato jezično nasljedstvo sa mnogim rječničkim i gramatičkim specifičnostima, koje govornici iz drugih regija teško mogu razumijeti.

Gorenjska narečna skupina
Dolenjska narečna skupina
Štajerska narečna skupina
Panonska narečna skupina
Koroška narečna skupina
Primorska narečna skupina
Rovtarska narečna skupina

šavrinsko narečje
čiško narečje
kostelsko narečje
mešani kočevski govori
severnobelokranjsko narečje
južnobelokranjsko narečje

Pismo i izgovor

Pravopis je kombinacija etimološkog, koji je pretežniji, i fonetskog principa što znači da se sva jednako napisana slova ne čitaju uvijek na isti način. Npr. "L" koji slijedi iza samoglasnika i zadnji je u riječi izgovara se kao engleski w na kraju riječi bil [biw]. Isto je s "V" iza kojega slijedi suglasnik koji se jednako izgovara kao engleski w na kraju riječi. Npr. stavba [stawba], vhod [whod].. Za 29 slovenskih glasova upotrebljava se 25 slova latinice među kojima 3 imaju kvačice (č, š, ž)

Naglasak može biti na bilo kojem slogu. Jednake riječi s različitim naglaskom imaju često drugačije značenje.

Gramatika

Da bi se znalo kakav oblik treba imati neka imenica ili pridjev, moramo uzeti u obzir 6 padeža, 3 broja i 3 roda, što ukupno daje 54 moguća oblika. Glagoli koji se konjugiraju po licima (3) imaju 4 vremena (sadašnje, buduće, perfekt i plukvamperfekt) te tri broja (jedninu, množinu i dvojinu). Činjenica je da su među najčešćim glagolima mnogi nepravilni, pa nije jednostavno znati koji oblik dati kojem glagolu: onaj po nekoj od paradigmi ili sasvim nepravilan, koji treba posebno naučiti. Problemi su naglašavanje, dvojina i genitiv, koji ne uzrokuju teškoće samo strancima već i samim Slovencima.

Na slovenskom postoji osim jednine i množine još i dvojina. Ako se radi kod imenica o dvije osobe, dva predmeta ili pojma, u dekliniranju se upotrebljava dvojina koja se razlijuje od jednine i množine. Dvojinu imaju i pridjevi i zamjenice te glagoli koji se konjugiraju drugačije nego u jednini i množini.

ići (iti)

	Jednina	Dvojina	Množina
1. lice	grem	greva	gremo
2. lice	greš	gresta	greste
3. lice	gre	gresta	gredo

muž (mož)

	Jednina	Dvojina	Množina
Nominativ	mož	moža	možje
Genitiv	moža	mož	mož
Dativ	možu	možema	možem
Akuzativ	moža	moža	može
Lokativ	pri možu	pri možeh	pri možeh
Instrumental	z možem	z možema	z možmi

djevojka (deklica)

	Jednina	Dvojina	Množina
Nominativ	deklica	deklici	deklice
Genitiv	deklice	deklic	deklic
Dativ	deklici	deklicama	deklicam
Akuzativ	deklico	deklici	deklice
Lokativ	pri deklici	pri deklicah	pri deklicah
Instrumental	z deklico	z deklicama	z deklicami

Tvorba riječi i rječnik

Slovenski jezik pripada skupini slavenskih jezika i među ostalim ima nekoliko najstarijih karakteristika praslavenskog jezika, koje je sačuvao jače nego drugi slavenski jezici.

Najizrazitiji dokaz je aktivna upotreba dvojine koju ima osim slovenskog još samo lužički srpski u Njemačkoj. Ostatke dvojine nalazimo i u većini slavenskih jezika.

Druga vrlo stara forma, koju je sačuvao slovenski jezik je sistem zamjenica koji je vrlo pravilan. Sličan poznaje samo još nekoliko jezika.

Upitne zamjenice započinju s K	Pokazne zamjenice započinju s T.	Neodređene zamjenice započinju s VS	Nječne zamjenice započinju s NI
kaj što	to to	vse sve	nič ništa
kdo tko	ta, tisti taj	vsak svatko	nihče nitko
kakšen kakav	takšen takav	vsakršen svakakav	nikakršen nikakav
kje gdje	tam tamo	vsepovsod svagdje	nikjer nigdje
kdaj kada	takrat / tedaj tada	vedno / vsakokrat uvijek	nikoli nikada
kako kako	tako tako	vsekakor svakako	nikakor nikako
koliko koliko	toliko toliko	-	nekoliko nekoliko

Slovenski jezik proizvodi nove riječi na osnovi vlastitog jezičnog korpusa i zato ima mnogo manje stranih riječi nego većina jezika. Naravno i slovenski prihvaća tuđice ali ih prilagođuje svojem jezičnom sustavu (euro je evro) evro).

Za kompaktni disk većina jezika upotrebljava englesku kraticu CD no na slovenskom je to zgoščenka zgoščenka, no ponekad i CD, kompjuter je računalnik a pametni telefon dlančnik itd.

Lingvopedija