Skok na sadržaj

slovenski

Slovenski jezik

Broj izvornih govornika

2.4 milijuna

Službeni jezik u

Sloveniji, EU

Manjinski jezik u

Austriji, Italiji, Madžarskoj

Jezik dijaspore u

Argentini, SAD, Australiji

Abeceda
25 slova
Gramatički padeži
6
Jezični kod
sl, slv
Lingvistička tipologija
Flektivan , pro-drop , SPO
Jezične porodice
indoeuropski, slavenski, južnoslavenski
Broj dijalekata
oko 50

Najduža riječ

dialektičko materijalistički

Čudna riječ ili rečenica

mi dva
izabrano kao najzabavnija slovenska izreka

Povijest

Prethodnici sadašnjih Slovenaca su bili Slaveni koji su se doselili na područje istočnih Alpi na teritoriju današnje Slovenije, južne Madžarske, južne Austrije i sjevernoistočne Italije od 6. stoljeća na dalje. Prvi pisani dokazi o postojanju slovenskog jezika datiraju iz 10. stoljeća kad su nastali i najstariji poznati napisani dokumenti na slovenskom a ti su istovremeno i najstariji pisani tekstovi na latinici nekog slavenskog jezika. Prvih 50 knjiga su Slovenci dobili od protestantskih reformista već u 16. stoljeću. Među njima je prva gramatika 1550. i prvi prijevod Biblije. Sadašnji književni jezik je rezultat različitih slovenskih dijalekata i višestoljetne tradicije pisanja na slovenskom.

Brižinski spomenici iz 10. stoljeća

Dijalekti

U Sloveniji postoji na relativno malom geografskom prostoru 7 dijalektalnih grupa s ukupno 46 dijalekata. Dakle, što se tiče dijalekata, slovenski je njima najbogatiji u slavenskom svijetu. Razloga za to ima više. Slovenski teritorij je bio nastanjen na velikom prostoru iz mnogih smjerova. S njim se dodiruju 4 jezične grupe - germanska, romanska, ugrofinska i slavenska i svi su utjecali na jezike susjeda. Ne treba zanemariti ni geografske uvjete, budući da postoje mnoge alpske doline opkoljene visokim planinama i rijekama, što je u povijesti bitno ograničavalo kontakte među grupama. Sve je to utjecalo na bogato jezično nasljedstvo sa mnogim rječničkim i gramatičkim specifičnostima, koje govornici iz drugih regija teško mogu razumijeti.

  • Gorenjska narečna skupina
  • Dolenjska narečna skupina
  • Štajerska narečna skupina
  • Panonska narečna skupina
  • Koroška narečna skupina
  • Primorska narečna skupina
  • Rovtarska narečna skupina
  1. šavrinsko narečje
  2. čiško narečje
  3. kostelsko narečje
  4. mešani kočevski govori
  5. severnobelokranjsko narečje
  6. južnobelokranjsko narečje

Pismo i izgovor

  • a
  • b
  • c
  • č
  • d
  • e
  • f
  • g
  • h
  • i
  • j
  • k
  • l
  • m
  • n
  • o
  • p
  • r
  • s
  • š
  • t
  • u
  • v
  • z
  • ž

Pravopis je kombinacija etimološkog, koji je pretežniji, i fonetskog principa što znači da se sva jednako napisana slova ne čitaju uvijek na isti način. Npr. "L" koji slijedi iza samoglasnika i zadnji je u riječi izgovara se kao engleski w na kraju riječi bil [biw]. Isto je s "V" iza kojega slijedi suglasnik koji se jednako izgovara kao engleski w na kraju riječi. Npr. stavba [stawba], vhod [whod].. Za 29 slovenskih glasova upotrebljava se 25 slova latinice među kojima 3 imaju kvačice (č, š, ž)

Naglasak može biti na bilo kojem slogu. Jednake riječi s različitim naglaskom imaju često drugačije značenje.

Gramatika

Da bi se znalo kakav oblik treba imati neka imenica ili pridjev, moramo uzeti u obzir 6 padeža, 3 broja i 3 roda, što ukupno daje 54 moguća oblika. Glagoli koji se konjugiraju po licima (3) imaju 4 vremena (sadašnje, buduće, perfekt i plukvamperfekt) te tri broja (jedninu, množinu i dvojinu). Činjenica je da su među najčešćim glagolima mnogi nepravilni, pa nije jednostavno znati koji oblik dati kojem glagolu: onaj po nekoj od paradigmi ili sasvim nepravilan, koji treba posebno naučiti. Problemi su naglašavanje, dvojina i genitiv, koji ne uzrokuju teškoće samo strancima već i samim Slovencima.

Na slovenskom postoji osim jednine i množine još i dvojina. Ako se radi kod imenica o dvije osobe, dva predmeta ili pojma, u dekliniranju se upotrebljava dvojina koja se razlijuje od jednine i množine. Dvojinu imaju i pridjevi i zamjenice te glagoli koji se konjugiraju drugačije nego u jednini i množini.

ići (iti)

Jednina Dvojina Množina
1. lice grem greva gremo
2. lice greš gresta greste
3. lice gre gresta gredo

muž (mož)

Jednina Dvojina Množina
Nominativ mož moža možje
Genitiv moža mož mož
Dativ možu možema možem
Akuzativ moža moža može
Lokativ pri možu pri možeh pri možeh
Instrumental z možem z možema z možmi

djevojka (deklica)

Jednina Dvojina Množina
Nominativ deklica deklici deklice
Genitiv deklice deklic deklic
Dativ deklici deklicama deklicam
Akuzativ deklico deklici deklice
Lokativ pri deklici pri deklicah pri deklicah
Instrumental z deklico z deklicama z deklicami

Tvorba riječi i rječnik

Slovenski jezik pripada skupini slavenskih jezika i među ostalim ima nekoliko najstarijih karakteristika praslavenskog jezika, koje je sačuvao jače nego drugi slavenski jezici.

Najizrazitiji dokaz je aktivna upotreba dvojine koju ima osim slovenskog još samo lužički srpski u Njemačkoj. Ostatke dvojine nalazimo i u većini slavenskih jezika.

Druga vrlo stara forma, koju je sačuvao slovenski jezik je sistem zamjenica koji je vrlo pravilan. Sličan poznaje samo još nekoliko jezika.

Upitne zamjenice započinju s K Pokazne zamjenice započinju s T. Neodređene zamjenice započinju s VS Nječne zamjenice započinju s NI
kaj
što
to
to
vse
sve
nič
ništa
kdo
tko
ta, tisti
taj
vsak
svatko
nihče
nitko
kakšen
kakav
takšen
takav
vsakršen
svakakav
nikakršen
nikakav
kje
gdje
tam
tamo
vsepovsod
svagdje
nikjer
nigdje
kdaj
kada
takrat / tedaj
tada
vedno / vsakokrat
uvijek
nikoli
nikada
kako
kako
tako
tako
vsekakor
svakako
nikakor
nikako
koliko
koliko
toliko
toliko
- nekoliko
nekoliko

Slovenski jezik proizvodi nove riječi na osnovi vlastitog jezičnog korpusa i zato ima mnogo manje stranih riječi nego većina jezika. Naravno i slovenski prihvaća tuđice ali ih prilagođuje svojem jezičnom sustavu (euro je evro) evro).

Za kompaktni disk većina jezika upotrebljava englesku kraticu CD no na slovenskom je to zgoščenka zgoščenka, no ponekad i CD, kompjuter je računalnik a pametni telefon dlančnik itd.

Tematske riječi

Zabavne ili narodne poslovice i fraze

Teško izgovorljive riječi (jezikolomke)

Natrag na vrh