danski

Dansk sprog

Broj izvornih govornika

5,6 milijuna

Službeni jezik u

Danskoj (5,5 milijuna) uključivo s Faroanskim otocima (50.000), EU

Manjinski jezik u

Njemačkoj (~40.000) i na Grenlandu (~10.000)

Jezik dijaspore u

SAD, Kanadi

Abeceda
29 slova

Gramatički padeži
0

Jezični kod
da, dan

Lingvistička tipologija
Umjereno flektivan , Sklonost složenicama , SPO

Jezične porodice
indoeuropski, sjevernogermanski, istočnoskandinavski

Broj dijalekata
~30, u tri grupe (otočna, jutlandska i bornholmska), plus švedsko-danski dijalekti na povijesno danskim područjima južne Švedske (Skania)

Najduža riječ

dekontekstualiseringsproblematikken

problematika odvajanja od konteksta

ejendomsserviceassistentuddannelsen

obrazovanje za asistenta u trgovini nekretninama

Čudna riječ ili rečenica

æ ø i æ å

na dijalektu: "otok u rijeci"

angstskrig

povik straha

7 suglasnika u slijedu

Får får ikke får, får får lam.

ovce ne rađaju ovce već janjad

Pismo i izgovor

Danski alfabet ima 29 slova s nelatinskim æ,ø,å na kraju. 'y' pokriva umlaut ü, dok se slova q,w,x upotrebljavaju samo u stranim riječima. Kao umlaut-samoglasnici æ i ø su dovoljno posebni (u istom nivou kao ä i ö na nekim drugim jezicima), no zaokruženi "a" (bolle-å) zaista definira posebnost danskog kao skandinavskog jezika.

Teško je reći kada je norenski jezik vikinga postao danskim, no kao najstarija kraljevina na svijetu Danska može ponosno pokazati kontinuirani niz od 54 kraljeva (a danas je kraljica), koji su govorili više-manje danski (no poneki i niskonjemački). Sin službenog prvog , Gorm den Gamle (Gorm stari) - ili točnije, njegov graver, je koristio runski alfabet da bi počastio svoje roditelje (i sebe samog) u natpisima na slavnom Jellinge-kamenju prije oko 1050 godina).

haraltr (Harald) * kunukR (kralj) * baþ (ostavio je/zapovijedio) * kaurua (urezivati u kamen ili metal) * kubl (kumle-kamen) * þausi * aft (za/iza/nakon) * kurm faþur sin (Gorm, oče svoj) * auk aft (i poslije/nakon) * þąurui (Thyra) * muþur (majka) * sina (svoj/svoja) * sa (taj/onaj) haraltr (Harald) * ias (koji) * sąR (osobno) * uan (pobijedio/osvojio) * tanmaurk ala (Dansku cijelu) * auk nuruiak (i Norvešku) * auk tani karþi kristną (te Dance učinio kršćanima)

Danski fonetski sistem preferira samoglasnike sa samo 14 suglasnika prema 15 kratkih samoglasnika, 12 dugih i 24 dvoglasa.

Gramatika

Danski ne upotrebljava sklanjanje po osobama kod glagola, niti deklinacije kod imenica, već - dosta posebno - mijenja imenice po određenosti (enklitički članovi).

	oba spola		Srednji rod
	Neodređeni auto	Određeni (taj) auto	Neodređeni avion	Određeni (taj) avion
Jednina	en bil	bilen	et fly	flyet
Množina	biler	bilerne	fly	flyene

Tvorba riječi i rječnik

Danski može tvoriti riječi slaganjem, npr. ejendomsavancebeskatningsloven "zakon o oporezivanju prodaje nekretnina", pa je teoretski dužina danskih riječi neograničena. Danski je izvezao malo riječi među kojima su ombudsmand i køkkenmødding (arheološki ostaci kuhanja), no s druge strane posjeduje mnogo kulturom uvjetovanih riječi koje je teško prevesti. Najpoznatija je hyggelig (~udoban), riječ za koju Danci smatraju da opisuje jedinstveno dansko stanje uma. Čak postoji i glagolski oblik hygge koji označava posebnu djelatnost stanja udobnosti.

Danska jezična akademija (Dansk Sprognævn) redovno izdaje liste novih riječi na danskom među kojima su mnoge kulturom uvjetovane neprevodljive riječi kao npr.

skatteskrue

porezni vijak
fredagsbar / torsdagsbar

petkovna krčma / četvrtkova krčma (na univerzitetu)
borgerdyr

građanska životinja
bopælsforælder

roditelj na čije je ime registrirano dijete
omsorgssvigte

"ne brinuti dovoljno za socijalno ovisne osobe" [tiče se socijalnih službi]

Kad se radi o jelu, danski je pomalo hobitski jer upotrebljava termin frokost (doslovno "rano jelo") za ručak te middag (doslovno "podne") za večeru. Pokrajinski postoji i izraz za kasnovečernje jelo aftenskaffe ("večernja kava").

Kao tradicionalna nacija ribara Danska je uvela više ribljih metafora nego drugi jezici. Npr. lijepu djevojku možemo usporediti sa "žilavom haringom" (sej sild) a glupana s bakalarom (torsk).

Dijalekti

Nema jasnih granica među dijalektima skandinavskih jezika i razlike između danskog, švedskog i bokmål-norveškog su toliko male da se s malo prakticiranja i strpljenja te jezike može razumijeti, naročito u pisanom obliku.

Unutar Danske se mogu utvrditi dijalektalne zone prema broju gramatičkih rodova.. Pisano ime (rigsdansk) ima dva roda, no na istoku i jugu dijalekti imaju 3 roda a na zapadu samo jedan. Ipak, kombinacija vrlo centraliziranog kulturno-političkog sistema i područja glavnog grada Kopenhagena sa 40% stanovništva na jednoj strani te moderna sklonost ljudi da migriraju te sredstva masovne komunikacije s druge strane malo po malo pretvaraju dijalekte u akcente i najveći broj mladih danas upotrebljava malo ili nimalo dijalektalnih riječi. Jedina riječ koja nije kopenhaška a ima šansu da ostane u nacionalnoj upotrebi je navodno riječ træls što znači "To mi smeta".

Izvor: Wikimedia Commons

Poznate osobe kojima je to materinji jezik

H.C. Andersen (bajkopisac)
Søren Kierkegaard (filozof)
Karen Blixen (pisac)
Lars von Trier (režiser)
Mads Mikkelsen (glumac)

Lingvopedija