engleski

English language

Broj izvornih govornika

360 milijuna, oko 70 milijuna u Europi

Službeni jezik u

54 zemlje, u Europi: Velika Britanija (60 milijuna), Irska (4,5 milijuna). Svijet: SAD (267 milijuna), Kanada (25 milijuna), Australija (18 milijuna), Novi Zeland (4 milijuna). Engleski se koristi i u bivšim kolonijama Britanije ili SAD kao službeni jezik vlada, obrazovanja ili trgovine iako većina pučanstva koristi druge jezike u privatnom životu. U takve zemlje spadaju Indija (125 milijuna govornika) i Pakistan (88 milijuna govornika)

Jezik dijaspore u

Španjolskoj i Francusdkoj (ukupno oko 3 milijuna) koji su svjesni svojih britanskih korijenova iz Britanske zajednice nacija.

Abeceda
26 slova

Gramatički padeži
0

Jezični kod
en, eng

Lingvistička tipologija
izolirajući , SPO

Jezične porodice
indoeuropski, germanski, zapadno germanski

Broj dijalekata
oko 30 u Engleskoj i oko 10 u ostalim dijelovima Britanije, oko 20 u Irskoj i na manjim otocima, oko 50 u SAD, oko 10 u Kanadi, oko 16 u Australiji i Novom Zelandu, 10 u Indiji te nekoliko desetaka drugih u različitim zemljama Britanske zajednice nacija

Najduža riječ

antidisestablishmentarianism

politički pokret u Engleskoj koji se protivio ukidanju statusa Anglikanske crkve kao državne religije

uncharacteristically

"ne karakteristično"

Čudna riječ ili rečenica

ultrarevolutianaries

svaki samoglasnik točno dva puta

sequoia

pet različitih samoglasnika u sedam slova

strengthlessnesses

18 slova sa samo jednom vrstom samoglasnika

rhythms

sedam slova bez ijednog od 5 samoglasnika

Povijest

Povijest engleskog jezika je uglavnom povijest međudjelovanja s drugim jezicim, što znaći da su tijekom stoljeća na engleski snažno utjecali različiti drugi jezici.

Na stari engleski su utjecali keltski jezici i latinski koji su se govorili u vrijeme kad su germanski narodi započeli kolonizirati otok Velike Britanije a kasnije je utjecao stari nordijski jezik koji su govorili nordijski invazori. Na srednjevjekovni engleski su utjecali normanski te kasnije francuski jezik.

Rezultat tog interaktivnog događanja je bilo obogaćivanje engleskog rječnika riječima iz mnogih jezika, posebno iz latinskog i francuskog. Riječi o mesu su morale biti na francuskom iako su seljaci zadržali germanske riječi za životinje. Tako postoje parovi kao cow/ox (govedo) i beef (govedina) ili deer (srna) te venison (srnetina). Uslijed sada nejasnih okolnosti engleski je izgubio veliku većinu flektivnih nastavaka koji su postojali u ranijim etapama jezika.

Gramatika

Postoje dva osnovna modela engleske gramatike. Tradicionalna se gramatika koju uče govornici engleskog kao materinjeg jezika (ili često ne uče) razlikuje od gramatike koju uče oni kojima je engleski strani jezik.

Tradicionalna gramatika koju uče govornici engleskog kao materinjeg jezika je karakteristična po tome što postoje mnoga "pravila", koja nijedan od tih govornika (čak ni najobrazovaniji) ne koristi dosljedno. Primjeri su

ne reci It's me (to sam ja, doslovce 'to sam mene') jer je 'me' akuzativni oblik
ne počinji rečenicu s hopefully (vjerojatno, što je doslovce na engleskom "s nadom") jer to znači "na način nadanja".
ne završavaj rečenicu prijedlogom jer prijedlozi moraju biti ispred imenice.

Pismo

Engleski se piše latinskim alfabetom od 26 slova i jednim naglaskom, apostrofom. Sistem pisanja engleskog je kompliciran i postoji tek posredna veza između pisane forme i izgovora riječi. Ima mnogo općih pravila no sva pravila imaju iznimke.

To znači da djeca u zemljama engleskog jezika moraju izgubiti mnogo vremena da nauče pravilno pisati riječi. To znači također da su govornici engleskog vrlo vješti u "spelovanju" riječi i da to rade često. Zašto je važno poznavati imena slova?

A a
ɛı
B b
bi:
C c
si:
D d
di:
E e
i:
F f
ɛf
G g
ʤi:
H h
ɛiʧ
I i
aı
J j
ʤɛı
K k
kɛı
L l
ɛl
M m
ɛm
N n
ɛn
O o
o
P p
pi:
Q q
kju:
R r
ar
S s
ɛs
T t
ti:
U u
ju:
V v
vi:
W w
'dʌbəlju
X x
ɛks
Y y
waı
Z z
zi:, zɛd
'
ə'pastrəfi

Slovo z ima dva imena. Ime [zi:] se koristi u američkom iako se oba imena koriste u obe varijante.

Na određeni način i točke su važna slova na engleskom, posebno na američkom jer mnogi ljudi i gotovo sve novine i časopisi zamjenjuju psovke s tri točkice poznate kao "ellipsis" (elipse) na primjer What the ...?, What the f...? ili what a ...ing idiot!

Varijante koje stvaraju nerođeni govornici engleskog

U Europi se engleski često koristi u međunarodnoj komunikaciji no ne igra gotovo nikakvu ulogu u lokalnoj upotrebi i obrazovanju osim što ima status obveznog predmeta u školama. Taj tip nematerinjeg engleskog razlikuje se od materinjih varijanti engleskog pa neke karakteristike koje su važne u materinjim dijalektima kao što je gramatička upotreba intonacije ili razlikovanje između izračunjivih i neizračunjivih imenica općenito fale dok se druge karakteristike kao upotreba člana ili gramatičkih vremena razlikuju od materinje upotrebe isto kao i dio leksike. Neki spekuliraju da će jednom nastati nematerinji europski standardni jezik koji će se toliko razlikovati on materinjeg engleskog, da će ga ovi morati učiti (no koliko precizno će to biti nije jasno.)

Glasovi (fonetika)

Samoglasnici

Nema jednog jedinstvenog sistema samoglasnika na engleskom. Postoji nekoliko različitih sustava prema mjestu, društvenoj klasi ili drugim faktorima i oni se dodaju. Izgovor samoglasnika ne samo da ovisi o tim faktorima već se raspored samoglasnika razlikuje od dijalekta do dijalekta pa tako pasta izgovaraju {sound1) na nekim dijalektima a ['pæstə] na drugim.

Ovo su grupe samoglasnika standardnih izgovora u Britaniji i SAD

Britanija ('dobiven izgovor')

Izgovor glasova	IFA	Primjer	IFA	Prijevod
ee, ea, e-e	i	bead	bi:d	biser
i	ı	bid	bıd	prijedlog (na aukciji)
e	e	bed	bed	krevet
a	æ	bad	bæd	loše
u-	ʌ	bun	bʌn	pecivo
ur, er	ɜ	burn	bɜ:n	gorjeti
u, oo, ue	u	suit	su:t	kostim
oo, ou	ʊ	soot	sʊt	pepeo
au, augh, ough	o	caught	ko:t	uhvatio je
o-	ɒ	cot	kɒt	poljski krevet
a, ar-	a:	cart	ka:t	vozilo
samo nenaglašeno
-a, -er	ə	speaker	'spi:kə	govornik
dvoglasi
ay, ai-, a-e	eı	bay	beı	luka
i, i-e, igh, uy, -y	aı	buy	baı	kupiti
oy, oi-	oı	boy	boı	dječak
uoy, ooey	uı	buoy	buı	bova
ow, ou-	aʊ	bow	baʊ	naklon
o, o-e, oe, oa-	oʊ	bow	boʊ	luk za strelice

opći američki

Izgovor glasova	IFA	Primjer	IFA	Prijevod
ee, ea, e-e	i	bead	bid	biser
i	ı	bid	bıd	prijedlog (na aukciji)
e	e	bed	bed	krevet
a	æ	bad	bæd	loše
u-	ʌ	bun	bʌn	pecivo
ur, er	ɝ	burn	bɝn	gorjeti
u, oo, ue	u	suit	sut	kostim
oo, ou	ʊ	soot	sʊt	pepeo
au, augh, ough	ɔ *	caught	kɔt	uhvatio je
o-	a *	cot	kat	poljski krevet
samo nenaglašeno
-a, -e-	ə	Donna	'danə	žensko ime Donna
-a, -e-	ɚ	Donner	'danɚ	prezime Donner
dvoglasi
ay, ai-, a-e	eı	bay	beı	luka
i, i-e, igh, uy, -y	aı	buy	baı	kupiti
oy, oi-	oı	boy	bɔı	dječak
uoy, ooey	uı	buoy	buı	bova
ow, ou-	aʊ	bow	baʊ	naklon
o, o-e, oe, oa-	oʊ	bow	bɔʊ	luk za strelice

*Mnogi Amerikanci razlikuju izmežu ta dva samo pred poluvokalom ili /r/.

Lingvopedija