estonski

Eesti keel

Broj izvornih govornika

Oko 1,29 milijuna

Službeni jezik u

Estoniji, EU

Jezik dijaspore u

Švedskoj, Finskoj, Latviji, Njemačkoj, Kanadi, SAD, Rusiji, Australiji, Argentini, Brazilu, Britaniji, Danskoj

Abeceda
Latinica, 32 slova

Gramatički padeži
14

Jezični kod
et, est

Lingvistička tipologija
Aglutinativan , Sklonost složenicama , SPO

Jezične porodice
Uralska grupa jezika, ugrofinska grana, baltofinska podgrupa

Broj dijalekata
2

Najduža riječ

sünnipäevanädalalõpupeopärastlõunaväsimatus

Beskonačna energija naveče u nedjelju poslije proslave rođendana koja je trajala cijeli tjedan

uusaastaöövastuvõtuhommikuidüll

Jutarnja idila poslije Nove godine

Čudna riječ ili rečenica

Riječi s malo suglasnika:

jäääär

rub leda

kõueöö

orkanska noć

ajaja

pastir

Riječi s puno samoglasnika

kuuuurija istus töööös jääääres

tijekom radne noći je promatrač zvijezda sjedio na rubu leda

jõeäärne õueaiamaa

vrt na obali rijeke

Povijest

Estonski jezik se počeo formirati tijekom 12. i 13. stoljeća kao rezultat miješanja dva ili tri jezika koji su se odvojili od drugih baltofinskih dijalekata na početku nove ere. Na razvoj estonskog su utjecali i njemački kao i slavenski jezici.

Dijalekti

Dvije grupe dijalekata, bitno različite.

Sjeverni dijalekt:
- Srednjeestonski dijalekti, centralni, zapadni, otočni, istočni
- Sjevernoistočni dijalekti, obalni, Alutaguse
Južni dijalekti: Mulgi, Tartu, Võro

Pismo i izgovor

Estonske riječi imaju često naglasak na prvom slogu (iako postoje i iznimke. aitäh “hvala”, sõbranna "djevojka" te neki uzvici kao ahah i ohoh koji imaju naglasak na drugom slogu). I stare posuđenice imaju naglasak na prvom slogu, miljonär, apelsin, pensionär, dok su novije posuđenice naglašene kao na izvornom jeziku, npr. büroo, psühholoogia, kompuuter.

Samoglasnici se izgovaraju jasno, bez skraćivanja. Suglasnici i samoglasnici imaju tri stupnja dužine: koli (kratak “o” – “useliti”), kooli (srednje dugi “o” – “od škole”, genitiv), kooli (dugi “o” – “u školu”).

Suglasnike dijelimo po jakosti a ne po zvučnosti. Npr. suglasnik g, b, d, d’ nije zvučan, već slab, sa slabom artikulacijskom branom i zato zvuči jače nego k, p, t, t’. Estonski k, p, t, t’. se izgovara s dužom branom. Suglasnici ne gube zvučnost na kraju riječi. Jaki i slabi plozivi se ne razlikuju na početku riječi, pa se npr. baas (“osnovica”) i paas ("vapnenac") izgovaraju jednako. Zvuk f se nalazi samo u posuđenicama: film, faktor.

U najvećem broju slučajeva izgovor možemo pogoditi na osnovi pisanja.

Gramatika

Estonski je aglutinativno-flektivni jezik. Gramatički oblici se tvore gramatičkim oznakama i nastavcima koje lijepimo na korjenove riječi ( npr. adesiv množine lauda+de+l (korijen + oznaka množine + nastavak za padež) "na stolovima"; a provode se i fonetske promjene (lugema: “čitati”, loen: "čitam"). Riječi se mogu sastojati od mnogo morfema.

Estonski ima 14 padeža. Nastavci za padeže se baziraju na promjenama između tzv. jakog i slabog stupnja, i na osnovi toga se riječ moža jako mijenjati: tuba (“soba” nominativ) - toa (“sobe”, genitiv).

Osobne zamjenice imaju dva oblika: kratki (nenaglašeni) i puni (naglašeni).

Estonski glagoli nemaju kategoriju trajnosti. Postoje dva gramatička vremena, sadašnje i prošlo (jednostavno ili imerfekt, perfekt i pluskvamperfekt). Buduće vrijeme se tvori ili sadašnjim vremenom ili analitičkim oblicima glagola: hakkama (“započeti”) ili saama, “moći”.

ma kirjutan
pišem / pisat ću / budem pisao
ma hakkan kirjutama
zapisat ću (odmah)
ma saan kirjutada
mogu pisati

Estonski ima 4 načina:

indikativ: Ta laulab hästi. (“On dobro pjeva”)
kondicional: Ta laulaks hästi. ("On bi dobro pjevao")
kvotativ: Ta laulvat hästi. ("(Kažu) da on pjeva dobro")
imperativ: Ta laulgu hästi! "Neka dobro pjeva")

Moguće je tvoriti 4 participa glagola - aktivne i pasivne u sadašnjem i prošlom vremenu - te jedan priloški particip looma (“tvoren”): loov (“tvoreći”, aktivan particip sadašnji), loodav (“stvoren”, pasivni particip sadašnji), loonud (“tvoreći”, aktivan particip prošli), loodud ("tvorni", pasivni particip prošli).

Tvorba riječi i rječnik

Estonski ima mnoge riječi koje se sastoje od 2, 3, 4 ili više morfema:

suur/linn
velegrad
vihma/piisad
kapi vode
põllu/majandus/ülikool
poljoprivredni univerzitet

Lingvopedija