bugarski

Български език

Broj izvornih govornika

Oko 7 milijuna u Bugarskoj, 10 do 12 milijuna ukupno na svijetu

Službeni jezik u

Bugarskoj, na planini Athos (Grčka), EU

Manjinski jezik u

Rumunjskoj, (banatska varijanta), Srbiji, Slovačkoj, Ukrajini, Moldovi, Mađarskoj

Jezik dijaspore u

Australiji, Albaniji, Kanadi, SAD, Francuskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Južnoj Americi, Turskoj, Britaniji, Moldovi među emigrantima u mnogim zemljama

Abeceda
Ćirilica, 30 slova

Gramatički padeži
0

Jezični kod
bg, bul

Lingvistička tipologija
Flektivan , pro-drop , SPO

Jezične porodice
Indoeuropski, baltoslavenski, slavenski, južnoslavenski

Broj dijalekata
Oko 70 dijalekata, podijeljenih u 2 glavne grupe (istočnu i zapadnu)

Najduža riječ

Непротивоконституционствувателствувайте

Ne djelujte protivustavno.

39 slova (riječ nije u službenim rječnicima)

Čudna riječ ili rečenica

За миг бях в чужд, скърцащ плюшен фотьойл.

Za trenutak sam bio u čudnoj, škripućoj, plišanoj fotelji.

33-slovna rečenica u kojoj su sva slova bugarske abecede a samo tri se ponavljaju

Нина рита тиранин.

Nina udara tiranina.

15-slovni palindrom (rečenica koja jednako glasi s obe strane)

Povijest

Stari je bugarski bio instrument širenja sposobnosti čitanja na svim slavenskim jezicima: prvu pisanu verziju jezika sastavili su Konstantin i Metod u 9. stoljeću koja je kasnije bila korištena kao književni jezik slavenskog svijeta.

Do 860. godine

Prethistorija: između slavenskih migracija prema istočnom Balkanu i misija svetog Ćirila i Metoda u Velikoj Moraviji.
9. do 11. stoljeće

Stari bugarski
12. do 15. stoljeće

Srednji bugarski
Od 16. stoljeća

Moderni bugarski

Pismo i izgovor

Godine 886. je bugarska imperija uvela glagoljicu, alfabet koji su stvorili sveti Ćiril i Metod u 850-im godinama.

Glagoljicu je malo po malo zamijenila u slijedećim stoljećima ćirilica koja se pojavila početkom 10. stoljeća. Početkom i sredinom 19. stoljeća se koristilo raznim ćirilicama od 28 do 44 slova dok se konačno nije učvrstila ćirilica sa 32 slova oko 1870. godine. Ta se abeceda koristila sve do pravopisne reforme 1945. koja je ukinula slova Ѣ, ѣ, te Ѫ, ѫ, smanjivši broj slova na 30. Pristupom Bugarske Europskoj Uniji 1. siječnja 2007. ćirilica je postala treća službena abeceda EU.

Naglasak na bugarskom je pokretan i važan za razlikovanje značenja.

въ̀лна
lan
вълна̀
val
пáри
para
парѝ
novac

Gramatika

Postoje dva gramatička broja na bugarskom: jednina i množina. Osim brojeva i odnosnih riječi kao няколко (mnogi), riječi muškog roda imaju specijalne oblike za brojeve koji završavaju na -а/-я što su ostaci staroslavenske dvojine: два/три стола (dva/tri stolca) ali тези столове (ti stolci).

Postoje tri gramatička roda na bugarskom: muški, ženski i srednji. Rodovi imenica se mogu općetito odgonetnuti na osnovi nastavaka: imenice koje završavaju na suglasnik su obično muške, one na -а/-я su obično ženske a one na -e/-o su gotovo uvijek srednjeg roda.

Padeži postoje samo kod osobnih zamjenica u nominativu, akuzativu i dativu. Tragovi padeža postoje u muškom obliku upitne osobne zamjenice кой (tko) i u nekim fiksiranim izrazima i idiomima. Vokativ se stalno koristi iako ga se pokušava izbjeći kod većine osobnih imena.

Određenost se izražava određenim članom koji se dodaje kao sufiks na imenice. U imeničkim grupama s pridjevom, određeni nastavak dobiva samo pridjev. Postoji četiri određena člana u jednini. Muške imenice koje završavaju na suglasnik dobivaju -ът/-ят kad su gramatički subjekti a -а/-я na drugim mjestima. Ženske imenice koje završavaju na suglasnik kao i imenice na -а/-я (koje su većinom ženskog roda) dobivaju -та. Kod imenica na -e/-o član je -то.

Određeni član u množini je -те za sve imenice osim onih koje u množini završavaju na -а/-я. One dobivaju nastavak -та.

Glagoli su najkompliciraniji dio bugarske gramatike, naročito u usporedbi s drugim slavenskim jezicima. Oni se konjugiraju po licima, broju i poneki put po rodu. Imaju i aspekt (svršeni i trajni), glas, devet vremena, tri modusa, četiri modalnosti i šest nesvršenih oblika. Budući da je subjekt (ako je osobna zamjenica) odrediv na osnovi nastavka glagola, često ga se ne iskazuje posebno. Budući da na modernom bugarskom nema infinitiva, osnovni oblik glagola je glagol u prvom licu sadašnjeg vremena.

Dijalekti

Postoji otprilike 70 dijalekata (40 u Bugarskoj i oko 30 u drugim zemljama) koje dijelimo na dvije glavne grupe (istočnu i zapadnu) s različitim refleksijama staroslavenskog samoglasnika jat (Ѣ).

Na zapadnim se dijalektima ("tvrdi izgovor") nekadašnji "jat" izgovara "e" u svim položajima, kao npr. млеко (mlekò) - mlijeko, хлеб (ĥleb) - kruh.

Na istočnim se dijalektima ("mekani izgovor") nekadašnji "jat" izgovara ili kao "ja" ili kao "e": Izgovara se "ja" ako je naglašen a slijedeći slog ne sadrži prednji samoglasnik ("e" ili "i"), npr. мляко (mljàko), хляб (ĥljab), i “e” : млекар (mlekàr, “mljekar”), хлебар (ĥlebàr, “pekar”).

Tematske riječi

Zabavne ili narodne poslovice i fraze

Видяла жабата, че подковават вола, и тя вдигнала крак. Žaba je vidjela vola što su ga potkivali pa je i ona podigla nogu. Pokušati se ponašati kao netko mnogo važniji pa pritom ispasti smiješan.

Lingvopedija