litvanski
Lietuvių kalba
Broj izvornih govornika
3,5 - 4 milijuna
Službeni jezik u
Litvi, EU
Manjinski jezik u
Poljskoj, SAD
Jezik dijaspore u
Bjelorusiji, Kalinjingradskoj provinciji, SAD, Britaniji, Brazilu, Argentini, Kanadi, Njemačkoj, Urugvaju, Švedskoj, Norveškoj, Australiji, Latviji i drugim zemljama
Abeceda
32 slova
32 slova
Gramatički padeži
7
7
Jezični kod
lt, lit
lt, lit
Lingvistička tipologija
Flektivan , pro-drop , SPO
Flektivan , pro-drop , SPO
Jezične porodice
indoeuropski, baltoslavenska grana, baltička grupa, istočnobaltička podgrupa
indoeuropski, baltoslavenska grana, baltička grupa, istočnobaltička podgrupa
Broj dijalekata
dva dijalekta: žemajtijski i aukštajtski
dva dijalekta: žemajtijski i aukštajtski
Najduža riječ
nebeprisikiškiakopūsteliaudavome
nismo sakupili dosta kiselice
Čudna riječ ili rečenica
šešios žąsys su šešiais žąsyčiais
6 gusaka sa šestero guščića
Zanimljive činjenice
Moguće je znati da li je žena udana na osnovi oblika njena prezimena no to ne vrijedi za muškarce. Neudane žene imaju prezimena s nastavcima "aitė", "iūtė" i "ytė" dok udane žene uvijek imaju nastavak "ienė". Novi je nastavak koji mogu koristiti sve žene "ė" a koji je postao popularan zadnjih godina no proći će vrijeme dok uđe u široku upotrebu. Sada ga koriste samo udane žene, koje su poznate osobe.
Zanimljivo je da litavski nema jakih psovki. Primjer je rupūžė (krastača). Kad Litvanci požele jako opsovati, upotrebljavaju ruske ili engleske psovke.
Litavski je tako koristan za ples.
Tri su žene prvi puta išle u Vilnius u Litvi. Kad se vratiše kući rekoše prijatelju.
- Litavski je glazben kao i ples.
- Zašto?
- Jer svaki puta kad autobus stane, putnici kažu “Lipsi, lipsi, čia-čia-čia”…
“Lipsi, lipsi, čia-čia-čia” To nisu imena plesova, već kratica “ar Jūs lipsite čia?” (Da li izlazite ovdje?)
Povijest
-
10. stoljeće prije nove ere
Baltički jezici se odvajaju od drugih indoeuropskih jezika.
-
400-600
Istočni baltički jezici se odvajaju od zapadnih (ili samo baltičkih jezika).
-
Od 800. godine
Pojavljuju se različitosti između litavskog i latvijskog.
-
Od 13. i 14. stoljeća
Litavski i latvijski se i dalje razvijaju odvojeno.
Najpoznatiji stari tekst na litavskom je rukom napisana molitva u jednom primjerku knjige “Tractatus sacerdotalis” iz 1503.
Izvor: Wikimedia Commons
Litavski je jedan od dva živuća baltička jezika, zajedno s latvijskim. Danas je litavski jedan od najarhaičnijih živućih indoeuropskih jezika. Misli se da je od modernih jezika litavski najbliži praindoeuropskom jeziku.
"Svatko tko želi čuti kako su govorili praindoeuropljani morao bi doći slušati litavskog seljaka", rekao je poznati francuski lingvist Antoine Meillet.
Kada stručnjaci za indoeuropeistiku pokušavaju rekonstruirati praindoeuropski jezik, smatraju da je sadašnji litavski jednako koristan kao latinski, grčki i sanskrt.
Paul Thieme je uspoređivao 1958. litavsku poslovicu Dievas davė dantis; Dievas duos ir duonos i njen latinski prijevod Deus dedit dentes; Deus dabit et panem ("Bog je dao zube, dat će i kruha") s tim što on (Thieme) imenuje starim oblikom sanskrta: Devas adadā t datas; Devas dā t (ili dadā t) api dhā nā s.
Sanskrt i litavski jezik
Budući da su sanskrt i litavski arhaični jezici, postoji mnogo srodnih i sličnih riječi s istim ili vrlo sličnim značenjem. Npr..
- agnis (अग्निः) ‒ ugnis (vatra)
- vajus (वायु :) ‒ vėjas (vjetar)
- aśru (अश्रु :) ‒ ašara (suza)
- aśvā (अश्वा) ‒ ašvam (kobila)
- kūrmas (कूर्म :) ‒ kurmis (krtica)
- ratha (रथ :) ‒ ratas (krug )
- devas (देव :) ‒ Dievas (Bog)
- navyas (नव्य :) ‒ naujas (nov)
- madhu (मधु) ‒ medus (med)
- vīra (वीर :) ‒ didvyris (junak)
- svapnas (स्वप्न :) ‒ sapnas (san)
- sanas (सन :) ‒ senas (star)
- sravati (स्रवति ) ‒ srovena (teče (npr. rijeka))
- śvaśuras (श्वशुर :) ‒ šešuras (tast)
- sūnus (सूनु :) ‒ sūnus (sin)
i mnoge druge
Postoje i sličnosti u morfologiji asmi, asi, astii> ("sam,si, je"). Sanskrt sliči litavskom.
Jezična sličnost ne potječe od srodstvene blizine (litavski je baltoslavenski, sanskrt je indoarijski), već zbog toga što su oba jezika sačuvala mnoge praindoeuropske elemente. Sanskt se kao religijski jezik nije mijenjao od svog nastanka a i litavski se je relativno malo mijenjao u povijesnom i kulturnom kontekstu.
Tvorba riječi i rječnik
Litavski je sačuvao stare riječi. To ga čini neprocjenjivim blagom. Državna komisija za litavski jezik između ostalog čuva jezik da se ne pretrpa stranim riječima. Ako je moguće, stvaraju se nove riječi umjesto posuđenica. No osjetan je utjecaj engleskog.
Litavski ima mnogo deminutivnih sufikasa pa dakle ima mnogo izražajnih i umiljatih izraza.
-
namas
kuća
-
namelis, namukas, nameliukas, namelėlis, namužėlis, namučiukas
kućica
-
vaikas
dijete
-
vaikelis, vaikiukas, vaikeliukas, vaikelėlis, vaikužėlis, vaikučiukas
slatko djetešce
Gramatika
Litavski ima samo dva broja (jedninu i množinu) te dva roda (muški i ženski).
Litavski ima četiri vremena (prošlo, trajno prošlo, sadašnje i buduće) te tri konjugacije.
Trajno prošlo vrijeme izražava trajno djelovanje u prošlosti imdavau ir skaitydavau (Odlučivao sam se i čita(va)o (ne samo jedamput)),
| Infinitiv | |
|---|---|
| imti (uzeti), mylėti (ljubiti), skaityti (čitati) | |
| Prošlo vrijeme | |
| Jednina | |
| 1. lice | aš ėmiau, mylėjau, skaičiau |
| 2. lice | tu ėmei, mylėjai, skaitei |
| 3. lice | jis/ji ėmė, mylėjo, skaitė |
| Množina | |
| 1. lice | mes ėmėme, mylėjome, skaitėme |
| 2. lice | jūs ėmėte, mylėjote, skaitėte |
| 3. lice | jie/jos ėmė, mylėjo, skaitė |
| Učestalo prošlo vrijeme | |
| Jednina | |
| 1. lice | aš imdavau, mylėdavau, skaitydavau |
| 2. lice | tu imdavai, mylėdavai, skaitydavai |
| 3. lice | jis/ji imdavo, mylėdavo, skaitydavo |
| Množina | |
| 1. lice | mes imdavome, mylėdavome, skaitydavome |
| 2. lice | jūs imdavote, mylėdavote, skaitydavote |
| 3. lice | jie/jos imdavo, mylėdavo, skaitydavo |
| Sadašnje vrijeme | |
| Jednina | |
| 1. lice | aš imu, myliu, skaitau |
| 2. lice | tu imi, myli, skaitai |
| 3. lice | jis/ji ima, myli, skaito |
| Množina | |
| 1. lice | mes imame, mylime, skaitome |
| 2. lice | jūs imate, mylite, skaitote |
| 3. lice | jie/jos ima, myli, skaito |
| Buduće vrijeme | |
| Jednina | |
| 1. lice | aš imsiu, mylėsiu, skaitysiu |
| 2. lice | tu imsi, mylėsi, skaitysi |
| 3. lice | jis/ji ims, mylės, skaitys |
| Množina | |
| 1. lice | mes imsime, mylėsime, skaitysime |
| 2. lice | jūs imsite, mylėsite, skaitysite |
| 3. lice | jie/jos ims, mylės, skaitys |
Postoji 7 padeža (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, lokativ i vokativ), 5 deklinacija za imenice i tri za pridjeve.
Pridjev na litavskom može imati do 147 oblika: 2 roda × 6 padeža × 2 broja × 2 oblika × 3 komparativna stupnja + 3 oblika bez roda.
Zamjenički oblici pridjeva su posebna karakteristika litavskog jezika. Zamjenički oblik pridjeva znači da je ta karakteristika posebna i istovremeno ga naglašava: gražus - gražusis (lijep - ovaj lijep). Zamjenički oblici pridjeva nisu poznati na engleskom, njemačkom i francuskom kao ni na mnogim drugim jezicima.
Pismo i izgovor
Postoji 32 slova u modernoj litavskoj abecedi.
- a
- ą
- b
- c
- č
- d
- e
- ę
- ė
- f
- g
- h
- i
- į
- y
- j
- k
- l
- m
- n
- o
- p
- r
- s
- š
- t
- u
- ų
- ū
- v
- z
- ž
Slova ą, į, ų su nekada predstavljala nazalne samoglasnike. No u modernom književnom litavskom nema nazalnih samoglasnika no slova su ostala tako što danas predstavljaju duge glasove /aː/, /iː/, /uː/.
Suglasnici u litavskom (osim j) tvore tvrde i mekane parove. Mogu biti i zvučni i bezvučni.
Fonem /x/ se piše s dva slova: ch.
Litavski ima (duge i kratke) samoglasnike te (mekane i tvrde) suglasnike kao i dvoglase (uo, ai, ei, ie) te dvoglasne kombinacije (samoglasnik i sonant: al, am, an, ar, el, em, en, er, il, im, in, ir, ul, um, un, ur, ol, om, on, or).
-
[eu] Europa
Europa
-
[oi] boikotas
bojkot
-
[ou] klounas
klaun
-
[ol] kolba
(laboratorijski) balon
-
[om] pompa
crpka
-
[on] monteris
mehaničar
-
[or] korta
igraća karta
Dijalekti
Izvor: Wikimedia Commons
Samogitski dijalekt
- Zapadni samogitski
- Vakarų žemaičių patarmė
- Sjeverni samogitski
- Kretingiškių šnekta
- Telšiškių šnekta
- Južni samogitski
- Varniškių šnekta
- Raseiniškių šnekta
Aukšajtski dijalekt
- Zapadni aukšajtski
- Šiauliškių šnekta
- Kauniškių šnekta
- Klaipėdos krašto šnekta
- Istočni aukšajtski
- Panevėžiškių šnekta
- Širvintiškių šnekta
- Anykštėnų šnekta
- Kupiškėnų šnekta
- Uteniškių šnekta
- Vilniškių šnekta
- Južni aukšajtski
- Pietų aukštaičių arba dzūkų patarmė
Tematske riječi
Zabavne ili narodne poslovice i fraze
Teško izgovorljive riječi (jezikolomke)
