Skok na sadržaj

latvijski

Latviešu valoda

Broj izvornih govornika

oko 1,7 milijuna

Službeni jezik u

Latviji, EU

Jezik dijaspore u

SAD (100.000), Irskoj (50.000), Velikoj Britaniji (40.000), Kanadi (28.000), Brazilu (25.000), Rusiji (20.000), Australiji (20.000), Novom Zelandu (20.000), Litvi, Estoniji. Belgiji i Ukrajini.

Abeceda
33 slova
Gramatički padeži
7
Jezični kod
lv, lav
Lingvistička tipologija
Flektivan , SPO
Jezične porodice
indoeuropski, baltoslavenska grana, baltička grupa, istočnobaltička grupa
Broj dijalekata
tri dijalekta: livonijski, srednji (osnova književnog jezika) i gornji.

Najduža riječ

ljevičarski smjer

Čudna riječ ili rečenica

trostranični
vrlo teško izgovorljivo
ulaz
na neki je način bez suglasnika

Povijest

Latvijski je jedan od dva živuća istočnobaltička jezika. Nasuprot litavskom latvijski nije sačuvao mnogo arhaičnih oblika.

Istraživanja pokazuju da su baltički jezici bili već odvojena grana indoeuropskih jezika u 10. stoljeću stare ere. Istočnobaltički jezici su se odvojili od zapadnobaltičkih (ili jednostavno baltičkih) oko 5. stoljeća. Litavski i latvijski su se započeli razdvajati poslije 9. stoljeća iako su još dugo vremena bili dva dijalekta istog jezika.

Gramatika

Red riječi u rečenicama je slobodan i ovisi o riječi koja ima najvažnije značenje u rečenici. Npr. rečenica "Voda je u čaši." je konstruirana kako slijedi Glāzē ir ūdens, a "Voda je u toj čaši" ovako Ūdens ir glāzē. Latvijski nema članova ali pridjevi imaju određenost ili neodređenost.

Imenice na latvijskom imaju rod, broj i padeže. Postoji sedam padeža:

Muški rod Ženski
Jednina
Nominativ Draug-s
prijatelj
Vēj-š
vjetar
Kuģ-is
brod
Liep-a
lipa
Pas-e
putovnica
Genitiv Draug-a Vēj-a Kuģ-a Liep-as Pas-es
Dativ Draug-am Vēj-am Kuģ-im Liep-ai Pas-ei
Akuzativ Draug-u Vēj-u Kuģ-i Liep-u Pas-i
Instrumental Draug-u Vēj-u Kuģ-i Liep-u Pas-i
Lokativ Draug-ā Vēj- ā Kuģ-ī Liep- ā Pas-ē
Vokativ Draug-s! Vēj-š! Kuģ-i! Liep-a!
Množina
Nominativ Draug-i Vēj-i Kuģ-i Liep-as Pas-es
Genitiv Draug-u Vēj-u Kuģ-u Liep-u Pas-u
Dativ Draug-iem Vēj-iem Kuģ-iem Liep- ām Pas-ēm
Akuzativ Draug-us Vēj-us Kuģ-us Liep- as Pas-es
Instrumental Draug-iem Vēj-iem Kuģ-iem Liep- ām Pas-ēm
Lokativ Draug-os Vēj-os Kuģ-os Liep- ās Pas-ēs

Pridjevi se mijenjaju prema rodu, broju i padežima. Usklađeni su s imenicama.

Specijalna karakteristika latvijskih pridjeva je da imaju duge i kratke oblike.

Latvijski glagoli izražavaju aktivnost/pasivnost, vrijeme (prošlo, sadašnje i buduće), način i mijenjaju se po licima i broju. Imaju i mnoge participe.

Primjeri participa

  • ziedošs koks
    cvjetajuće stablo
  • noziedējis koks
    stablo koje je izgubilo lišće
  • lasāma grāmata
    čitana knjiga
  • izcepta maize
    pečeni kruh
  • viņš iet domādams
    Hoda razmišljajući.

Pismo i izgovor

Moderni latvijski ima 33 slova.

  • a
  • ā
  • b
  • c
  • č
  • d
  • e
  • ē
  • f
  • g
  • ģ
  • h
  • i
  • ī
  • j
  • k
  • ķ
  • l
  • ļ
  • m
  • n
  • ņ
  • o
  • p
  • r
  • s
  • š
  • t
  • u
  • ū
  • v
  • z
  • ž

Samoglasnici u latvijskom mogu biti dugi i kratki. Dužina samoglasnika omogućuje razlikovanje među riječima i oblicima, npr. kazas “koze”, kāzas “vjenčanje”, kase “lipa”, kasē "u lipi". Naglašeni i nenaglašeni samoglasnici se izgovaraju jednako. Dužina samoglasnika se u modernom latvijskom označava u pisanju crticom iznad samoglasnika: ā, ē, ī, ū.

Dvoglasi: ai, ei, ui, o [uo], au, ie. Polusuglasnik j iza samoglasnika može tvoriti dvoglase, na pr.: klajš [klaiʃ] “potpuno”, zvejnieks [zveinieks] “ribar”, šuj [ʃui] "šiva". I suglasnik v može tvoriti dvoglase, npr. tev [teŭ] "za tebe".

U latvijskom slova Ļ ļ, Ņ ņ, Ķ ķ, Ģ ģ predstavljaju 4 meka suglasnika. Zvučni suglasnici neposredno pred bezvučnim postaju bezvučnima. Suglasnički nastavci -ds (gads = godina) i -ts (lakats = maramica za nos) obično se izgovaraju kao [ts], -žs (spožs = sjajan), -šs (svešs = stranac) kao "š". Zvučni suglasnici na kraju riječi se uvijek izgovaraju kao zvučni.

Na latvijskom je naglasak s malo iznimaka na prvom slogu. Postoje tri vrste tonova: ravan (stieptā), padajući (krītošā) i prekinuti (lauztā intonācija). Npr. loks ([luõks], zeleni luk), loks ([lùoks], luk za strijelu), logs ([luôgs], prozor).

Latvijski suglasnici mogu biti zvučni i bezvučni, tvrdi i meki i imaju različite karakteristike prema artikulacijskom mjestu i načinu.

Dijalekti

Postoje tri glavna dijalekta latvijskog jezika.

Govorna etiketa

Uljudan način osloviti čovjeka je da se upotrijebi zamjenica drugog lica množine i glagolski oblik Jūs "Vi").

Službeni uljudni način oslovljavanja je da se koristi prezime osobe u genitivu uz riječi kungs (gospodin) ili kundze (gospođa), npr.: Kļaviņa kungs, Liepas kundze. Koristi se isti oblik da se oslove visoke osobe, npr. prezidenta kungs, ministres kundze.

"Ti" se obično upotrebljava da se oslove roditelji. A "Vi" se ponekad koristi i dalje na selu u oslovljavanju roditelja. Osobna imena se koriste u neformalnim situacijama a prezimena u formalnim.

Zanimljivo je da latvijski nema jakih psovki. Kad ljudi trebaju psovku, moraju upotrijebiti latvijske pogrdne riječi kao īkstoņa ("gunđalo") ili crpsti iz širokog rezervoara ruskog ili engleskog.

Tematske riječi

Zabavne ili narodne poslovice i fraze

Teško izgovorljive riječi (jezikolomke)

--> -->
Natrag na vrh