grčki

Ελληνική γλώσσα

Broj izvornih govornika

Oko 13 milijuna

Službeni jezik u

Grčkoj koja uključuje Monašku republiku Planine Athos (10 milijuna), te na Cipru (zajedno s turskim dijelom 0,8 milijuna)

Manjinski jezik u

Albaniji, Italiji, Armeniji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Turskoj i Ukrajini

Jezik dijaspore u

Australiji, Austriji, na Bahamima, u Bugarskoj, Kanadi, Češkoj, Demokratskoj Republici Kongu, Džibutiju, Egiptu, Francuskoj, Gruziji, Njemačkoj, Jordanu, Kazahstanu, Libiji, Makedoniji, Malaviju, Mozambiku, Paragvaju, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Siera Leoneu, Južnoj Africi, Švedskoj, Tunisu, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Britaniji, SADu.

Abeceda
24 slova

Gramatički padeži
4

Jezični kod
el, ell

Lingvistička tipologija
Flektivan , pro-drop , slobodan red riječi (PSO /SPO )

Jezične porodice
indoeuropski, grčki

Broj dijalekata
6 glavnih dijalekata: kalabrijski (južnotalijanski grčki dijalekti), kapadokijski, pontinski, krećanski, ciparski, cakonski; poddijalekti: jonski, sjevernogrčki, cikladski, manjski i drugi.

Najduža riječ

δεσοξυριβοζονουκλεϊνικό

dezoksiribonukleinska

Čudna riječ ili rečenica

Η γλώσσα κόκαλα δεν έχει, αλλά κόκαλα τσακίζει.

Poslovica o grčkom jeziku: Jezik nema kostiju ali razbija kosti.

Povijest

Grčki je živ europski jezik s najdužom neprekidnom pisanom tradicijom. Glavne faze razvoja grčkog jezika do nastanka modernog grčkog se mogu podijeliti ovako:

antički grčki
pragrčki, koji je nastao i postojao između 2200. i 1600. g. stare ere
Mikenska civilizacija u vremenu od 1600. do 1100. g. stare ere. Linijsko pisanje B je iz te dobi.
"Tamna" epoha poslije dorijske invazije u periodu od 1100. do 700. g. stare ere
Antički grčki u vremenu od 700. do 300. g. stare ere
Koine grčki (κοινή) u periodu od 300. g. stare ere do 330. nove ere.
srednjovjekovni ili bizantski grčki jezik
Bizantski (posthelenistički) grčki u vremenu od 330.-1000. godine
Srednjovjekovni grčki u vremenu od 1000. - 1600.
moderni grčki jezik
Grčki u vrijeme Otomanske države od 1600. do 1800.
Moderni grčki u sadašnjoj Grčkoj i na Cipru

Zanimljivo je znati da grčki koji govori većina a poznat je kao jezik puka (δημοτική - dīmotikí) stječe svoj službeni status tek 1970-ih godina. Prije toga je prednost imala čistunska verzija koju zovemo (καθαρεύουσα - katharévousa) a jako se razlikuje od jezika svakodnevice u obrazovanim slojevima.

Danas je moderni grčki manje standardiziran od većine drugih europskih nacionalnih jezika s mogućim inačicama za mnoge gramatičke oblike, Evo nekoliko primjera varijacija.

κρύβουμε / κρύβομε
(krývoume / krývome)
"pokrivamo", različiti samoglasnički nastavci
της ασφάλειας / ασφαλείας
(tīs asfáleias / asfaleías)
"sigurnost" (u genitivu), različiti naglasci
αγαπούν / αγαπούνε / αγαπάν / αγαπάνε
(agapoún / agapoúne / agapán / agapáne)
"oni ljube", alternativni nastavci
του μήνα / μηνός

"mjesec" (u genitivu), alternativni nastavci
το σωλήνα / τη σωλήνα
(to sōlī́na / tī sōlī́na)
"cijev" (u akuzativu), moguće je više rodova
γράφηκα / γράφτηκα / γράφθηκα
(gráfīka / gráftīka / gráfthīka)
"upisao sam se", alternativni korijenovi

U tabeli o ovom članu su prikazani samo najčešće korišteni nastavci.

Pismo i izgovor

α
β
γ
δ
ε
ζ
η
θ
ι
κ
λ
μ
ν
ξ
ο
π
ρ
σς
τ
υ
φ
χ
ψ
ω

Naglasak može biti na zadnjem, predzadnjem ili maksimalno na trećem slogu riječi odostraga.

Kompliciran sistem pisanih naglasaka u starom grčkom je zamijenjen u modernom jeziku jednostavnim sistemom s jednim naglaskom, akutom. Riječi s više od jednog sloga označavaju naglašeni slog ili slogove a naglasak se koristi i za razlikovanje nekoliko jednosložnih homofona.

Gramatika

Postoje određeni članovi u jednini i množini dok su neodređeni članovi isti i javljaju se samo u jednini. Članovi se masovno koriste i javljaju se zajedno s posvojnim i pokaznim zamjenicama te osobnim imenima.

Pridjevi su u istom padežu, rodu i broju sa imenicama koje opisuju. Mnogi brojevi se ne mijenjaju.

Komparativ i superlativ se tvore dodatkom sufiksa koji sadrži –τερ- (-ter-) pred nastavkom ili dodatkom riječi πιο (pio, 'više') pred pridjevom.

Pravilni (usporedbeni) superlativi se tvore dodatkom određenog člana komparativu.

Postoji i drugi tip superlativa koji ponekad zovu apsolutnim superlativom a tvori se sufiksom koji sadrži –τατ- (-tat-). Time dobijemo 4 usporedbena stupnja.

Pozitiv pametan	Komparativ pametniji	Usporedbeni superlativ najpametniji	Apsolutni komparativ ektremno pametan
έξυπνός, -η, -ο	εξυπνότερος, -η, -ο	ο, η, το εξυπνότερος, -η, -ο	εξυπνότατος, -η, -ο
éxypnós, -ī, -o	exypnóteros, -ī, -o	o, ī, to exypnóteros, -ī, -o	exypnótatos, -ī, -o

Glagoli se sklanjaju po licima (3) i brojevima (2). Moderni grčki nema infinitiva i umjesto njega koristi veznik i osobni oblik, kao u προτιμώ να πάω (protimṓ na páō. doslovce: 'radije idem'). U rječnicima su glagoli poredani u prvom licu jednine sadašnjeg vremena kao γράφω (gráfō, 'pišem') umjesto pisati.

Moderni grčki ima dva modusa, aktivni i polupasivni. Polupasivni izvršava funkciju pasiva i ima povratni karakter.

Moderni grčki ima dva sadašnja, četiri prošla i tri buduća vremena. Razlikovanje trajnih i svršenih glagola je važno kako u prošlim tako i u budućim vremenima kao u έγραψα (égrapsa: Napisao sam ga') i έγραφα (égrafa: Pisao sam ga (no nisam završio)').

Prilozi se ne mijenjaju. Prilozi dobiveni od pridjeva imaju isti oblik kao srednji rod nominativa množine pridjeva. Kao i kod pridjeva komparativni oblici se mogu tvoriti nastavcima ili dodatkom posebne riječi.

Dijalekti

Moderne su grčke dijalekte lingvisti počeli proučavati krajem 19. stoljeća. Na početku su znanstvenici upali u osnovnu pogrešku vjerujući kako su moderni dijalekti direktni nastavak antičkog grčkog, no nije bilo tako. Moderni grčki dijalekti su nastavak jezika Aleksandra Velikog koiné.

Mnogi moderni grčki dijalekti su nastali u epohama kad je grčki bio u kontaktu s drugim jezicima kao što su latinski, venecijanski, talijanski, turski, albanski i slavenski jezici.

Ova karta prikazuje dijalekte nastale od grčkih i tuđih jezičnih elemenata. Oni su prisutni i govore se danas u Grčkoj.

Izvor: http://www.ethnologue.com/map/GRMK

Tematske riječi

Zabavne ili narodne poslovice i fraze

Καλύτερα ν' ανάψεις ένα κερί, από το να καταριέσαι το σκοτάδι. Bolje je upaliti svijeću nego proklinjati mrak. Bolje je nešto poduzeti u lošoj situaciji nego ne činiti ništa i samo se žaliti.