nizozemski
Nederlands, Vlaams
Broj izvornih govornika
21 milijun (te 5-6 milijuna govornika afrikanskog)
Službeni jezik u
Nizozemskoj, Belgiji, Surinamu, Arubi, Kurakao-u, Svetom Martinu; EU, Uniji južnoameričkih naroda, neslužbeni jezik na Karibima.
Manjinski jezik u
Francuskoj (20-40.000), Njemačkoj (Kleve, Ostbergisch)
Jezik dijaspore u
SAD, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu
Abeceda
26 + IJ
26 + IJ
Gramatički padeži
0
0
Jezični kod
nl, nld, dut
nl, nld, dut
Lingvistička tipologija
Umjereno flektivan , Sklonost složenicama , SOP /V2
Umjereno flektivan , Sklonost složenicama , SOP /V2
Jezične porodice
indoeuropski, zapadnogermanski, niskofrankovski - ima srednju poziciju između njemačkog i engleskog
indoeuropski, zapadnogermanski, niskofrankovski - ima srednju poziciju između njemačkog i engleskog
Broj dijalekata
Tri glavne grupe: 1. (nisko)frankovska, 2. limburška, 3. (nisko)saška (zapadna niskonjemačka)
Tri glavne grupe: 1. (nisko)frankovska, 2. limburška, 3. (nisko)saška (zapadna niskonjemačka)
Najduža riječ
ontwikkelingssamenwerkingsorganisaties
organizacije za suradnju u razvoju
meervoudigepersoonlijkheidsstoornis
psihička bolest razdvojene osobnosti
hippopotomonstrosesquippedaliofobie
fobija prema dugim riječima
Čudna riječ ili rečenica
Ui, uien, eeuwen
samo samoglasnici (-n se ne izgovara)
tweeën / ideeën
Riječi s trojnim e
Aa
Najkraće ime mjesta
Uvod
Nizozemski je policentrični jezik s različitim razvojem na raznim terotorijama. Sjeverna varijanta (nizozemski u Nizozemskoj) dominira a druge se mu pokušavaju približiti u različitim stupnjevima.
Afrikanski, bratski jezik
Jedini stalno korišten kreolski jezik baziran na nizozemskom je afrikanski, jedan od 11 službenih jezika Južne Afrike. On je i jedan od rijetkih kreolskih jezika koji su postali literarni jezici te stekli standardni oblik. Afrikanski i inizozemski su većinom međusobno razumljivi ali jasno različiti jezici.
Povijest
-
< 1150
Stari nizozemski
Slabo dokumentiran
-
1150 – 1550
Srednji nizozemski
Korišten u mnogim dokumentima i nešto u književnosti
-
1550 - 1849
Rani moderni nizozemski
Književnost i znanost
-
1637
Prijevod Biblije (Statenbijbel). S. Stevil je napisao rječnik znanstvenih termina, zlatno doba nizozemske kulture
-
> 1849
Suvremeni nizozemski
-
1849
Kongres u Gentu
-
1863
Prvi zajednički način pisanja
-
1934
Marchantova pravopisna reforma: ukidanje nastavaka za padeže
-
2006
Popravak pravopisa te alternativni ("bijeli") pravopis
Pismo i izgovor
Nije lako definirati koliko slova postoji u nizozemskoj abecedi. U najvažnijim priručnicima za pisanje čak ni nema popisa slova! Najčešća lista sadrži 28 slova, no Q, X i Y se koriste samo u posuđenicama. Postoji nesuglasje i o tome da li je dvoglas "IJ, ij" (kao u IJsland - Island) posebno slovo ili ne. Nizozemski upotrebljava mnoge dijakritičke znakove i dodatne znakove uz slova, otprilike 15 različitih (pogledaj sliku) koji se ne smatraju posebnim slovima. Dobar nizozemski čitač mora dobro poznavati engleski jer za mnoge riječi nema alternative osim posuđenica (baby “beba”, privacy “privatnost”, itd.). Jedna od specifičnosti nizozemskog pravopisa je kombinacija slova “’s-” (‘s-Gravenhage, ‘s-Hertogenbosch), koja postoji samo na nizozemskom.
- â
- a
- à
- á
- b
- c
- d
- è
- ë
- é
- ê
- e
- f
- g
- h
- í
- i
- ï
- j
- k
- l
- m
- n
- ö
- ó
- o
- p
- q
- r
- s
- t
- ü
- u
- v
- w
- x
- y
- z
Nizozemski ima oko 40 glasova (fonema): 24 suglasnika i 16 samoglasnika, uključivo s 4 dvoglasa. Razlikovanje između dugih i kratkih samoglasnika je vrlo važno. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda nizozemski je dijalekt Weert jezični sistem s najviše samoglasnika na svijetu.
Među najtežim glasovima za Engleze je dvoglas ui ([œy], “luk”) te razlikovanje između F i V (To je karakteristično za nizozemski. Problem je u tome da se ne razlikuju po vibracijama glasnica već po relativnoj dužini). Postoje i različiti "H-hlasovi" (g, ch, [ɣ], [x] i h – chaos, lach, hoog).
Tvorba riječi i rječnik
Nizozemsko rječničko blago je najvećim dijelom germansko, no sadrži i mnogo posuđenica iz latinskog, njemačkog, francuskog i engleskog, manje više u navedenom redu po epohama i količini posuđenica. No najizražajniji i najbogatiji dio nizozemskog nisu riječi, već mnoge slikovne i upečatljive metafore, izričaji i izrazi koji daju neki vidni aspekt jeziku. To se zove beeldspraak (slikovni govor) i to se smatra lijepim stilom u bilo kojem proznom tekstu. Ti izrazi najčešće nisu prevodivi na druge jezike.
Nizozemci su poznati između ostalog i po ljubavi prema klizačkim utrkama te postoje mnoge neprevodive riječi na tom području; mnoge od njih su podrijetlom iz frizijskog jezika. Primjer je klunen što znači "prelaziti u cipelama za klizanje preko dijela terena između dviju zaleđenih površina". Koek-en-zopie znači "komad kolača i topao napitak koje pojedemo i popijemo u toku klizanja, ili kiosk na kojem se to prodaje". Drugi neprevodivi termini se tiču voda, kanala, nasipa, jezera itd - jer je voda vrlo važna u životu ove zemlje ispod razine mora. Neke od tih riječu su prenesene na druge jezike, kao npr. bulevar (originalno: bolwerk - "bedem", "bastion", “barikada” "obrambeni zid pred tvrđavom"), maneken (originalno iz flandrijskog: mannekke, - “gospodičić. "mladić", "mali dječak"”), boss (“šef” u više jezika; originalno: baas). Mnogi morski i brodski termini na engleskom i na ruskom potiču iz nizozemskog, na pr, bolest "scurwy", "skorbut" (originalno scheerbuik - "ranjeni trbuh"). A svi poznaju poldere, digove (nasipe), klompe i tulipane.
-
ja
da
-
nee
ne
-
man
muški
-
dank (u)
hvala
-
taal
jezik
Tematske riječi
Zabavne ili narodne poslovice i fraze
