danski
Dansk sprog
Broj izvornih govornika
5,6 milijuna
Službeni jezik u
Danskoj (5,5 milijuna) uključivo s Faroanskim otocima (50.000), EU
Manjinski jezik u
Njemačkoj (~40.000) i na Grenlandu (~10.000)
Jezik dijaspore u
SAD, Kanadi
Abeceda
29 slova
29 slova
Gramatički padeži
0
0
Jezični kod
da, dan
da, dan
Lingvistička tipologija
Umjereno flektivan , Sklonost složenicama , SPO
Umjereno flektivan , Sklonost složenicama , SPO
Jezične porodice
indoeuropski, sjevernogermanski, istočnoskandinavski
indoeuropski, sjevernogermanski, istočnoskandinavski
Broj dijalekata
~30, u tri grupe (otočna, jutlandska i bornholmska), plus švedsko-danski dijalekti na povijesno danskim područjima južne Švedske (Skania)
~30, u tri grupe (otočna, jutlandska i bornholmska), plus švedsko-danski dijalekti na povijesno danskim područjima južne Švedske (Skania)
Najduža riječ
dekontekstualiseringsproblematikken
problematika odvajanja od konteksta
ejendomsserviceassistentuddannelsen
obrazovanje za asistenta u trgovini nekretninama
Čudna riječ ili rečenica
æ ø i æ å
na dijalektu: "otok u rijeci"
angstskrig
povik straha
7 suglasnika u slijedu
Får får ikke får, får får lam.
ovce ne rađaju ovce već janjad
Pismo i izgovor
Danski alfabet ima 29 slova s nelatinskim æ,ø,å na kraju. 'y' pokriva umlaut ü, dok se slova q,w,x upotrebljavaju samo u stranim riječima. Kao umlaut-samoglasnici æ i ø su dovoljno posebni (u istom nivou kao ä i ö na nekim drugim jezicima), no zaokruženi "a" (bolle-å) zaista definira posebnost danskog kao skandinavskog jezika.
- a
- b
- c
- d
- e
- f
- g
- h
- i
- j
- k
- l
- m
- n
- o
- p
- q
- r
- s
- t
- u
- v
- w
- x
- y
- z
- æ
- ø
- å
Teško je reći kada je norenski jezik vikinga postao danskim, no kao najstarija kraljevina na svijetu Danska može ponosno pokazati kontinuirani niz od 54 kraljeva (a danas je kraljica), koji su govorili više-manje danski (no poneki i niskonjemački). Sin službenog prvog , Gorm den Gamle (Gorm stari) - ili točnije, njegov graver, je koristio runski alfabet da bi počastio svoje roditelje (i sebe samog) u natpisima na slavnom Jellinge-kamenju prije oko 1050 godina).
haraltr (Harald) * kunukR (kralj) * baþ (ostavio je/zapovijedio) * kaurua (urezivati u kamen ili metal) * kubl (kumle-kamen) * þausi * aft (za/iza/nakon) * kurm faþur sin (Gorm, oče svoj) * auk aft (i poslije/nakon) * þąurui (Thyra) * muþur (majka) * sina (svoj/svoja) * sa (taj/onaj) haraltr (Harald) * ias (koji) * sąR (osobno) * uan (pobijedio/osvojio) * tanmaurk ala (Dansku cijelu) * auk nuruiak (i Norvešku) * auk tani karþi kristną (te Dance učinio kršćanima)
Danski fonetski sistem preferira samoglasnike sa samo 14 suglasnika prema 15 kratkih samoglasnika, 12 dugih i 24 dvoglasa.
Gramatika
Danski ne upotrebljava sklanjanje po osobama kod glagola, niti deklinacije kod imenica, već - dosta posebno - mijenja imenice po određenosti (enklitički članovi).
| oba spola | Srednji rod | |||
|---|---|---|---|---|
| Neodređeni auto |
Određeni (taj) auto |
Neodređeni avion |
Određeni (taj) avion |
|
| Jednina | en bil | bilen | et fly | flyet |
| Množina | biler | bilerne | fly | flyene |
Tvorba riječi i rječnik
Danski može tvoriti riječi slaganjem, npr. ejendomsavancebeskatningsloven "zakon o oporezivanju prodaje nekretnina", pa je teoretski dužina danskih riječi neograničena. Danski je izvezao malo riječi među kojima su ombudsmand i køkkenmødding (arheološki ostaci kuhanja), no s druge strane posjeduje mnogo kulturom uvjetovanih riječi koje je teško prevesti. Najpoznatija je hyggelig (~udoban), riječ za koju Danci smatraju da opisuje jedinstveno dansko stanje uma. Čak postoji i glagolski oblik hygge koji označava posebnu djelatnost stanja udobnosti.
Danska jezična akademija (Dansk Sprognævn) redovno izdaje liste novih riječi na danskom među kojima su mnoge kulturom uvjetovane neprevodljive riječi kao npr.
-
skatteskrueporezni vijak
-
fredagsbar / torsdagsbarpetkovna krčma / četvrtkova krčma (na univerzitetu)
-
borgerdyrgrađanska životinja
-
bopælsforælderroditelj na čije je ime registrirano dijete
-
omsorgssvigte"ne brinuti dovoljno za socijalno ovisne osobe" [tiče se socijalnih službi]
Kad se radi o jelu, danski je pomalo hobitski jer upotrebljava termin frokost (doslovno "rano jelo") za ručak te middag (doslovno "podne") za večeru. Pokrajinski postoji i izraz za kasnovečernje jelo aftenskaffe ("večernja kava").
Kao tradicionalna nacija ribara Danska je uvela više ribljih metafora nego drugi jezici. Npr. lijepu djevojku možemo usporediti sa "žilavom haringom" (sej sild) a glupana s bakalarom (torsk).
Dijalekti
Nema jasnih granica među dijalektima skandinavskih jezika i razlike između danskog, švedskog i bokmål-norveškog su toliko male da se s malo prakticiranja i strpljenja te jezike može razumijeti, naročito u pisanom obliku.
Unutar Danske se mogu utvrditi dijalektalne zone prema broju gramatičkih rodova.. Pisano ime (rigsdansk) ima dva roda, no na istoku i jugu dijalekti imaju 3 roda a na zapadu samo jedan. Ipak, kombinacija vrlo centraliziranog kulturno-političkog sistema i područja glavnog grada Kopenhagena sa 40% stanovništva na jednoj strani te moderna sklonost ljudi da migriraju te sredstva masovne komunikacije s druge strane malo po malo pretvaraju dijalekte u akcente i najveći broj mladih danas upotrebljava malo ili nimalo dijalektalnih riječi. Jedina riječ koja nije kopenhaška a ima šansu da ostane u nacionalnoj upotrebi je navodno riječ træls što znači "To mi smeta".
Izvor: Wikimedia Commons
Poznate osobe kojima je to materinji jezik
- H.C. Andersen (bajkopisac)
- Søren Kierkegaard (filozof)
- Karen Blixen (pisac)
- Lars von Trier (režiser)
- Mads Mikkelsen (glumac)
Tematske riječi
Zabavne ili narodne poslovice i fraze
