Jezici se razvijaju kao živa bića. Jezici koji potječu iz istoga prajezika već po definiciji pripadaju istoj jezičnoj porodici. Jezična porodica se može dijeliti na više podobitelji kao npr.: poljski i slovački su zapadnoslavenski jezici, potom spadaju u podgrupu slavenskih jezika, a oni su grana indoeuropske porodice.

Komparativna lingvistika, kao što pokazuje samo ime, uspoređuje jezike da bismo saznali njihove povijesne odnose. To je moguće uspoređivanjem fonologija, gramatika i leksičkog blaga, čak i u slučajevima kad nema pisanih dokumenata o prajezicima.

Što su jezici udaljeniji, to je teže utvrditi da li postoji odnos srodstva među njima. Npr. nijedan lingvist ne sumnja da su španjolski i talijanski srodni, ali postojanje altajske porodice (koja obuhvaća i turski i mongolski) je osporavano i nije prihavćeno od mnogih lingvista. Danas uopće nije moguće znati, potiču li svi jezici iz zajedničkog prajezika. Ako postoji ishodišni ljudski jezik, bio je u upotrebi prije više desetaka tisuća godina (ili više). To čini usporedbe teškim ili čak nemogućim.

Karta glavnih jezičnih porodica u svijetu

Source: Wikimedia Commons

Popis jezičnih porodica

Lingvisti su otkrili više od stotinu jezičnih porodica prvog ranga (porodice kod kojih odnosi s drugim porodicama nisu dokazani). Neke obuhvaćaju samo nekoliko jezika, druge i više od tisuću. Evo popisa glavnih jezičnih porodica u svijetu.

Jezična porodica Arijska Jezici
Indoeuropska Od Europe do Indije, danas u svim dijelovima svijeta Više od 400 jezika govori gotovo 3 milijarde ljudi. Njima pripadaju između ostalih romanski jezici (španjolski, talijanski, francuski...), germanski jezici (engleski, njemački, švedski...) baltički, slavenski (ruski, poljski...), indoarijski (perzijski, hindu, kurdski, bengalski te mnogi jezici koji se govore od Turske do sjeverne Indije) te neki drugi jezici, na primjer grčki i armenski.
Kinesko-tibetanska Azijska Kineski jezici, tiberanski, burmanski
Nigerijsko-kongoanska Subsaharska Afrika Suahili, jorubski, šonski, zulu
Afroazijska Srednji Istok, Sjeverna Afrika Semitski jezici (arapski, hebrejski...), somalski
Australijsko-indonezijska Jugoistočna Azija, Tajvan, Pacifik, Madagaskar Više od tisuću jezika, uključujući indonezijski, filipinski, malajski, havajski, fiđi...
Uralska Centralna, istočna i sjeverna Europa, sjeverna Azija Mađarski, finski, estonski, samejski jezici, nekoliko jezika Rusije (urdmurtski, marijanski, komijski...)
Altajska (osporavana) Od Turske do Sibira Turkijski jezici (turski, kazaški...), mongolski jezici (mongolski...), tunguški jezici (mandžurski...), a neki u tu grupu stavljaju čak i japanski te korejski.
Dravidska Južna Indija Tamilski, malajski, kannada, telugu...
Tajsko-kadajska Jugoistočna Azija Tajski, laoški
Australijsko-azijska Jugoistočna Azija Vjetnamski, kmerski
Na-denajska Sjeverna Amerika Tlingit, jezik navaho indijanaca
Tupi Južna Amerika Gvarani-jezik
Kavkaska (osporavana) Kavkaz Tri jezične porodice. Najveći broj govornika imaju kavkaški i gruzijski.

Posebni slučajevi

Izolirani jezici

Jezik bez porodice je jezik-siroče, kod kojega nemamo dokaza da je u bilo kakvom srodstvu s drugim jezicima. Najbolji je primjer baskijski jezik, koji se govori u Španjolskoj i Francuskoj. Iako je okružen indoeuropskim jezicima, izrazito se razlikuje od njih. Lingvisti su ga uspoređivali s drugim jezicima u Europi, Kavkazu, pa čak i u Americi, no nisu pronašli nikakve srodne karakteristike.

Korejski je drugi poznati jezik bez srodnika, iako ima lingvista koji ga svrstavaju u grupu altajskih jezika ili u srodstvo s japanskim. I japanski se ponekad smatra jezikom bez srodstva, no ipak se smatra da pripada manjoj grupi japanskih jezika, koja obuhvaća nekoliko srodnih jezika kao što je okinavski.

Piđini i kreolski jezici

Piđin je pojednostavljen komunikacijski sistem, koji se razvija u komunikaciji dviju ili više grupa koje nemaju zajednički jezik. Ne potječe direktno iz jednog jezika, već dobiva osobine više jezika. Kad djeca počnu govoriti piđin od rođenja, on postaje poseban stabilni jezik koji nazivamo kreolskim.

Najveći broj piđina i kreolskih jezika koji se danas govore je nastao kao posljedica kolonizacije te su utemeljeni na engleskom, francuskom ili portugalskom. Jedan od kreolskih jezika s najviše govornika je tokpisin, službeni jezik Papue-Nove Gvineje. Utemeljen je na engleskom, ali mu je gramatika drugačija a rječnik obuhvaća i riječi posuđene iz njemačkog, malajskog, portugalskog i većeg broja lokalnih jezika.